Sporni upitnik na vjeronauku

Poticanje diskriminacije ili borba protiv nje? Evo što o “slučaju Kastav” kažu ravnateljica, socijalna pedagoginja, ali i gradonačelnik Mostarac

Ingrid Šestan Kučić

To nije način na koji se djecu uči toleranciji i opasnostima koje nose predrasude. Ovakvim sadržajima u školi nije i ne smije biti mjesto, kaže Mostarac



RIJEKA – Kastavski osmaši na nastavi vjeronauka ovaj su tjedan dobili zadatak u kojem su morali zamisliti da putuju vlakom iz Zagreba u Indiju te da sami moraju odabrati tri suputnika, ali ne bilo koja, već one koje im je vjeroučiteljica ponudila na svom popisu. U zamišljanju sedmodnevnog putovanja vlakom ne bi bilo ništa sporno da se na tom popisu nisu našli homoseksualac, srpski vojnik iz Bosne, hrvatski tajkun, liječnik specijalist za pobačaje, ali i prostituka iz Berlina te mladi umjetnik koji boluje od AIDS-a. Zadatak pod nazivom Euro vlak, učenicima je ponudio za suputnike i afričku ženu koja prodaje proizvode od kože, Roma koji je tek izašao iz zatvora, Indijku s jednogodišnjim djetetom, kompjutorskog hakera, Jehovinog svjedoka, tursku glumicu vrlo uspješnu u Hollywoodu, engleskog nogometaša, repera koji živi alternativnim načinom života te u konačnici i starijeg redovnika s Biblijom u rukama. Na kraju zadatka vjeroučiteljica traži od djece da navedu tri osobe s kojima bi htjeli putovati i tri osobe s kojima nikako ne bi željeli putovati te obrazlože svoje stavove.


Zadatak koji je izazvao niz reakcija u javnosti, osmašima OŠ »Milan Brozović« Kastav zadala je časna sestra Vesna Lagetar koja je nakon 17 godina iz petrinjske župe sv. Lovre, reda Kćeri Božje ljubavi, prije dvije i pol godine došla u samostan u Kastvu. Na sadržaj listića jučer je reagirala Agencija za odgoj i obrazovanje koja kontrolira stručno-pedagoški rad škola te je najavila provedbu stručno-pedagoškog nadzora.
Mir i tolerancija


– U navedenom radnom listiću koji je vjeroučiteljica zadala učenicima 8. razreda OŠ »Milan Brozović« u Kastvu postoje neprimjereni elementi koji mogu upućivati i na elemente diskriminacije. Radni listići ne spadaju u obvezna nastavna sredstva. Izrađuju ih učitelji i nastavnici i moraju biti u skladu s predmetnim kurikulumom ili nastavnim planom i programom. Agencija za odgoj i obrazovanje će provesti stručno-pedagoški nadzor, utvrditi činjenično stanje i predložiti potrebne mjere u skladu sa svojim ovlastima, najavili su iz Agencije.




Na neprimjeren sadržaj zadatka odmah je reagirala i sama škola čija ravnateljica Sandra Krpan također najavljuje stručno-pedagoški nadzor.


– Nakon dobivenih obavijesti i pritužbi na zadatak odmah sam pristupila provjeri navedenog i utvrdila da vjeroučiteljica jest dala nastavni listić učenicima osmih razreda. Zatražila sam pisano očitovanje vjeroučiteljice nakon obavljenog telefonskog razgovora s njom, a u razgovor je uključena stručna suradnica škole, socijalna pedagoginja, jer sadržaje ocjenjujem neprimjerenim iako vjeroučiteljica navodi da je nastavni listić upotrijebila kako bi učenike naučila da ne trebaju imati predrasude prema ljudima. Apsolutno se kao škola zalažemo za mir i toleranciju i uvažavanje različitosti i upravo tome svakodnevno i poučavano naše učenike i neizmjerno nam je žao ukoliko je došlo do iznošenja neprimjerenih poruka prema našim učenicima. O svemu navedenom obavijestit ćemo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Riječku nadbiskupiju, zatražiti stručno-pedagoški nadzor te postupiti sukladno pravilnicima i Zakonu nakon utvrđenog potpunog činjeničnog stanja, kaže Krpan.


Stavovi i predrasude


Socijalna pedagoginja te škole Nana Gulić pojašnjava pak da je Euro vlak vježba koja ima cilj potaknuti učenike na razgovor o društvenim stereotipima. Riječ je o vježbi Council of Europe, koju je kastavska vjeroučiteljica prilagodila mijenjajući popis mogućih suputnika kako bi uključila osobe za koje smatra da su osuđene u društvu.


– Aktivnost Euro vlak koju je provela učiteljica iz naše škole, izvedenica je vježbe za propitivanje i razbijanje stereotipa koja je objavljena u publikaciji Directorate of Youth and Sport, Council of Europe pod nazivom All Different All Equal. Razne inačice ove vježbe koriste se u Hrvatskoj. Sudjelovanjem u aktivnosti, učenici svojim odabirom osoba s kojima bi htjeli ili ne bi htjeli biti u vlaku, osvješćuju svoje stavove i predrasude. U osmim razredima naše škole, na satu vjeronauka, ova aktivnost se provela kao završna aktivnost na satu tijekom obrade jedinice »Prošao je zemljom čineći dobro«. Tijekom jedinice obrađuje se odnos Isusa prema drugima, a glavna poruka je da Isus voli i prihvaća sve. Učiteljica navodi da je tijekom sata htjela svojim učenicima poručiti da »niti smo bolji, niti lošiji od drugih, već drugačiji, a to teško prihvaćamo, našu različitost«. Učiteljica navodi da je tijekom nastavnog sata željela potaknuti učenike da shvate da »svaka osoba ima dostojanstvo« te ih ne treba gledati kroz predrasude, pojašnjava Gulić.


Dodaje i da je samu aktivnost učiteljica odabrala kako bi se učenici identificirali i preispitali svoje stavove i predrasude kroz razgovor s vršnjacima. Kako postoje različite inačice ove vježbe, učiteljica navodi da je prilagodila popis prema temama koje smatra da su relevantne u društvenom diskursu, ali i pitanjima učenika osmih razreda u kojima je aktivnost provedena.


Nadbiskupija čeka


– Učiteljica je prilagodila popis osoba kako bi uključila osobe za koje smatra da su osuđene u društvu. Tijekom aktivnosti htjela je da učenici kažu i propitaju svoje mišljenje te razmišljaju o predrasudama. Kao socijalni pedagog, smatram da je iznimno važno razgovarati s učenicima o predrasudama te razvijati pozitivne stavove o prihvaćanju različitosti. Ponekad su to teški razgovori o osjetljivim temama. Smatram da tema prostitucije i abortusa nije primjerena za učenike osmih razreda, ali se u svom poslu ponekad susretnem s pitanjima učenika na te teme i u ranijoj dobi od osmog razreda. Također, stereotipi na temelju seksualne orijentacije, rasne i nacionalne pripadnosti prisutne su i kod djece osnovnoškolske dobi te smatram da je, zajedno s roditeljima, dužnost škole kroz edukaciju i dijalog graditi društvo u kojem se djeca i mladi ne osjećaju osuđeno i neprihvaćeno, navodi Gulić.


Iako je mislio da se o temi zadatka Euro vlak neće očitovati, jer se radi o području odgoja i obrazovanja, kastavski gradonačelnik Matej Mostarac ipak je nakon niza poziva roditelja i građana odlučio iznijeti svoje mišljenje navodeći da je neugodno iznenađen radnim listićem iz vjeronauka koji su rješavali osmaši kastavske škole.


Nametanje stavova


– To nije način na koji se djecu uči toleranciji i opasnostima koje nose predrasude. Ovakvim sadržajima u školi nije i ne smije biti mjesto. U kontaktu sam s ravnateljicom OŠ »Milan Brozović« Kastav Sandrom Krpan, koja je već poduzela korake utvrđivanja činjenica i ocijenila sadržaj listića neprimjerenim. Kastav mora ostati grad otvorenosti i slobode. Zato smo i uveli Građanski odgoj u školu kako bi se ovakve stvari učile na primjereniji način. Ne znam može li netko iz osmog razreda uopće opisati svaku od osoba na listiću, a za specijalista za pobačaje uopće ne znam postoji li to. Slažem se da treba preispitivati stavove, otvarati teške teme i razgovarati s djecom i toleranciju dizati na što višu razinu. Međutim, ovdje imamo situaciju da se to dogodilo na satu vjeronauka koji je vodila časna sestra. Jasno je da časna sestra ima određene stavove, pogotovo prema osobama koje su navedene na tom listiću. Zna se kakav je stav Crkve prema homoseksualcima ili prema pobačaju i zato se bojim da to nije bilo prikladno mjesto da se uči djecu o tome.


Kastav se diči time da ima predmet Građanski odgoj i obrazovanje u školi. Svakako mislim da je to puno bolji predmet u sklopu kojeg bi se trebalo raspravljati o ovakvim temama. Ne želim ulaziti u stručno pedagoški sustav, jer nisam stručnjak za to. To treba pitati ljude koji se time bave, a oni će na kraju i procijeniti je li ovo bilo previše ili nije, ali mislim da moramo poticati otvorenost i ne nametati stavove. Ne smijemo kroz autoritet određene osobe djeci pokušati nešto nametnuti. Trebamo dobiti otvoreno i kritično društvo. Preispitivanje tolerancije i provokativna pitanja su dio obrazovanja i načina razvijanja svijesti, ali ipak mislim da vjeronauk i časna sestra nisu trebali na ovakav način preispitivati to među djecom, zaključio je Mostarac.


Inovacije časne sestre Lagetar


Na stranici PRACTICE (Preventing Radicalism through Critical Thinking Competences) projekta koji se bavi prevencijom radikalizma kroz kompetencije kritičkog razmišljanja, nalazi se ogledni primjer vježbe koju su dobili kastavski osmaši, a u tom se primjeru kao nepoželjan putnik također nudi srpski vojnik iz Bosne, poljska prostitutka iz Berlina, Rom nedavno izašao iz zatvora, mladi HIV pozitivan umjetnik, ali nisu navedeni homoseksualna osoba, stariji redovnik s Biblijom, liječnik specijaliziran za pobačaje te hrvatski tajkun. Njih je vjeroučiteljica Vesna Lagetar sama dodala na popis, kako je i objasnila, jer smatra da je riječ o osobama koje su osuđene u društvu. U opisu vježbe stoji da je njen cilj osporiti učeničke stereotipe i predrasude o drugim ljudima i manjinama te o slikama i asocijacijama koje tekst otvara.
Tolerancija i snošljivost, kaže jedna od autorica riječkog kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja te autorica užbenika za taj predmet, Gordana Frol, dio su rada svakog učitelja u školi i protežu se kroz sve predmete. Dodajući kako konkretan zadatak i događaj ne želi komentirati, jer nije upoznata s kurikulumom vjeronauka, Frol kaže da se radi o osjetljivoj temi koja zahtijeva pažljiv pristup.


– Važan je pristup. Kako pristupamo temi i kako je tumačimo, a sve to treba ići prema konačnom cilju da se uvažava i voli različitost, kaže Frol.