Novi kriteriji

ZDRAVSTVENI TURIZAM NA KVARNERU Spremaju se postcovid programi za strane, ali i domaće goste

Alenka Juričić Bukarica

Pandemija COVID-19 povećala je potražnju za zdravstvenim turizmom / Foto S. BAKIĆ

Pandemija COVID-19 povećala je potražnju za zdravstvenim turizmom / Foto S. BAKIĆ

Ove se godine očekuje da bi se trend gostiju koji dolaze s motivom zdravstvenog turizma, odnosno spajanja odmora i zdravstvene usluge, mogao donekle mijenjati. Naime, zahvaljujući trendu rada od kuće, ujedno se otvorila i mogućnost dužih boravaka, kao i obiteljskih putovanja



RIJEKA Ponuda zdravstvenog turizma i inače je jedan od bitnih motivatora dolazaka gostiju na Kvarner, pogotovo izvan glavne sezone.


U aktualnoj situaciji pandemije, ali i nakon nje, ta je potražnja još naglašenija. Zdravlje i sigurnost sigurno će i nadalje biti među ključnim faktorima za odabir destinacije, a Kvarner već godinama radi na ponudi zdravstvenog turizma, pa je tako prije sedam godina osnovan i Klaster zdravstvenog turizma (KZT) Kvarnera, čije članice nude čitavu paletu proizvoda – od preventive do rehabilitacije ili lifestyle ponude u koju se može ubrojiti i dentalni turizam.


S obzirom na situaciju, vrlo su aktualni i postcovid programi s kojima se, u suradnji s turističkim agencijama, također izašlo na tržište. Isto tako, već nekoliko godina Turistička zajednica (TZ) Kvarnera radi na brendiranju ponude zdravstvenog turizma u regiji. U županijskom TZ-u napominju da zdravstvene usluge na Kvarneru mogu generirati više gostiju od onih koji su i na smještaju u medicinskim ustanovama, pa su hotelski kapaciteti poželjna opcija za većinu onih koji dolaze motivirani zdravljem. Ove su godine tako u suradnji s članicama Klastera zdravstvenog turizma pripremljeni postcovid programi namijenjeni onima koji su preboljeli koronavirus.




Budući da svaki pacijent ima različite posljedice, programi se svakom pacijentu prilagođavaju nakon što se napravi sveobuhvatna specijalistička obrada i dijagnostika, odnosno klinički uvid u sliku osobe, a potom se kreiraju rehabilitacije.


To mogu, primjerice, biti bolesti dišnih organa i organa za kretanje, astma, bronhitis, KOPB i drugih, kao i mentalne rehabilitacije, vježbe rekondicioniranja, nutricionističke preporuke, kardiološke intervencije, terapije prevladavanja povećanih poremećaja u ponašanju i drugih poremećaja te liječenje ostalih stanja generiranih koronakrizom. Povećana je potražnja dentalnih usluga – od saniranja oboljelih stanja do prevencije i kozmetičkih postupaka.


Kvarner pilot-projekt u Strategiji razvoja održivog turizma


TZ Kvarnera sudjeluje u nacionalnom programu – kampanji koju vodi Ministarstvo turizma i sporta (MINTS), Safe Stay in Croatia, u kojoj će se diljem Hrvatske obilježiti objekti i sadržaji koji zadovoljavaju standarde i protokole prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Usto, prošlog je tjedna najavljeno i da županijski TZ i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera planiraju pristupiti i formalnom certificiranju Kvarnera kao destinacije zdravlja pa je tako MINTS-u ponuđeno da upravo regija Kvarner bude pilot-projekt u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030.

 


Duži boravci


Ove se godine očekuje da bi se trend gostiju koji dolaze s motivom zdravstvenog turizma, odnosno spajanja odmora i zdravstvene usluge, mogao donekle mijenjati. Naime, zahvaljujući trendu rada od kuće, ujedno se otvorila i mogućnost dužih boravaka, kao i obiteljskih putovanja.



Jasno je, međutim, da će i ove godine niska cijepljenost u Hrvatskoj, kao i cijepljenost u emitivnim zemljama, kao i opća epidemiološka situacija diktirati turističke tokove, odnosno mogućnost da gosti dođu na Kvarner u potrazi za, primjerice, postcovid programima. Samim time ograničavajući faktor bit će i izostanak aviolinija pa se tako fokus stavlja na bliža tržišta. Govoreći o tome kakva su u kvarnerskom zdravstvenom turizmu očekivanja od ove godine, doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera i ravnatelj Doma zdravlja PGŽ-a, kazao je da su, s obzirom na to da se ove godine očekuje dolazak gostiju prvenstveno iz autodestinacija, tržišta od interesa zemlje u okruženju, i to Slovenija, Italija, Austrija, Njemačka, Češka, Slovačka, Mađarska, Srbija, BiH.



– Budući da u krugu od 5 sati vožnje od naše regije živi 76 milijuna ljudi, od čega je 14 milijuna starijih od 60 godina, broj potencijalnih korisnika usluga je velik. Tijekom prošle godine Klaster je izradio studiju zdravstvenih potreba i mogućnosti pružanja usluga i na norveškom tržištu s kojim je već ranije uspostavljena suradnja te ćemo nastaviti promotivne aktivnosti i prema Skandinaviji. Očekujemo da se, ako epidemiološka situacija bude zadovoljavajuća, broj dolazaka gostiju zbog zdravstvenih usluga i/ili samo boravka u našem kraju, koji ima puno prirodnih ljekovitih čimbenika, postupno počne približavati ranijim brojevima. Sigurno je da ćemo 2021. smatrati prijelaznom godinom u tom procesu, kazao je doc. dr. sc. Mozetič. Dodao je da su upravo postcovid rehabilitacijski programi izuzetno interesantni s obzirom na to da su posljedice, kako preboljele covid-infekcije, tako i posljedice načina života u covid-uvjetima ostavile i fizičkog i psihičkog traga na stanovništvo.


Pad prihoda


– Naše članice su ponudile kvalitetne programe tjelesnog i mentalnog oporavka, koje će moći koristiti kako građani naše regije, tako i gosti koji odaberu naš kraj kao mjesto oporavka. Regija smo koja kako tradicijom, postojećim zdravstveno-turističkim resursima, tako i mikroklimatskim uvjetima i organizacijom, može nastaviti biti regijom zdravlja i kvalitete života, zaključio je predsjednik Klastera.
A da je 2020. bila teška godina i za pružatelje usluga zdravstvenog turizma, potvrdila je Nataša Rubeša iz Poliklinike Rident navodeći da su lani imali pad prihoda od 40-ak posto u odnosu na 2019., dok se u zdravstvenom turizmu općenito govori o padu od 50 do 70 posto u prosjeku.


– Mi smo se kao privatna ustanova uspjeli izboriti te ove godine ipak očekujemo bolju godinu, a pravi oporavak tek 2022. godine. Ovo smo vrijeme koristili za educiranje za nove zahvate, povezivanje s drugim zdravstvenim ustanovama, ulaganja u infrakstrukturu pa smo tako, uz ostalo, uredili još jednu čekaonicu, kazala je Rubeša dodajući da je u stomatologiji 90 posto aktualnih mjera zaštite bilo u primjeni i prije pandemije, a s dolaskom pandemije su podignute na još višu razinu. Istakla je da je brendiranje Kvarnera kao destinacije zdravlja vrlo bitno i iz razloga što pacijentima daje dodatnu sigurnost.


Dva ugovora


Na tržištu zdravstvenog turizma godinama je i opatijska Thalassotherapia čiji ravnatelj prof. dr. sc. Viktor Peršić ističe da je pandemija bila teško razdoblje i za ovu ustanovu, no i da se puno radi na budućem razdoblju. Očekuju da će ova godina još uvijek biti godina »plesa s virusom«, no 2022. bi trebala biti relaksiranija. Ova je ustanova tako za ovu godinu potpisala dva međunarodna ugovora, i to na austrijskom i norveškom tržištu. Ravnatelj opatijske Thalassotherapije je kazao da interes na tržištu postoji, i to za programima koji su tradicionalno traženi u smislu različitih vrsta rehabilitacija, ali i primjerice programa mršavljena, kao i novih programa kao što su aktualni postcovid programi.



– Svakako nas raduje i što je novi većinski vlasnik Liburnia Riviera Hotela prepoznao ponudu zdravstvenog turizma kao jednu od svojih strateških odrednica na čemu zajednički radimo i vjerujem da ćemo vrlo brzo u tom smjeru baštiniti i prve rezultate, kazao je ravnatelj opatijske Thalassotherapije.