Zaposlenice Laboratorija za tipizaciju tkiva
Zahvaljujući radu i trudu zaposlenih, riječki Laboratorij za tipizaciju tkiva odgovorio je i na zahtjeve Eurotransplanta kojem je Hrvatska pristupila 2007. godine i zahvaljujući redovitim reakreditacijama svake tri godine opstao kao jedan od dva takva laboratorija u državi
RIJEKA – Laboratorij za tipizaciju tkiva koji djeluje u okviru Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu u Kliničkom bolničkom centru Rijeka osnovan je 1971. godine kao prvi takav laboratorij u Hrvatskoj i drugi u tadašnjoj Jugoslaviji. Osnovan je u godini kada je u Rijeci prvi put u tadašnjoj državi obavljena transplantacija bubrega te je do danas ostao prvenstveno vezan uz presađivanje organa.
Zahvaljujući radu i trudu zaposlenih, riječki Laboratorij za tipizaciju tkiva odgovorio je i na zahtjeve Eurotransplanta kojem je Hrvatska pristupila 2007. godine i zahvaljujući redovitim reakreditacijama svake tri godine opstao kao jedan od dva takva laboratorija u državi. Europska federacija za imunogenetiku u listopadu ove godine još jednom je obnovila akreditaciju riječkog Laboratorija za tipizaciju tkiva koji zahvaljući tome nastavlja s djelovanjem u okviru Eurotransplanta.
Entuzijazam, stručnost i profesionalizam odlike su zaposlenica Laboratorija za tipizaciju tkiva / Foto Vedran KARUZA
Predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu prof. dr. Sanja Balen podsjeća na vrijeme prije deset godina kad je ovaj laboratorij zbog ulaska Hrvatske u Eurotransplat gotovo izgubio svoj status.
Visoki kriteriji
– Trebalo je zadovoljiti visoke kriterije u pogledu kadrovskih, tehnoloških, prostornih, stručnih i znanstvenih zahtjeva kako bi se ispunili uvjeti postavljeni prilikom pristupanja europskoj transplantacijskoj zajednici. Tada je to izgledalo kao nemoguća misija jer postojeći Laboratorij uslijed višegodišnjeg neulaganja i nedostatnih financijskih sredstava nije bio niti blizu postojećim standardima. Uložili smo velik napor i učinjeni su svi potrebni koraci – od edukacije novih djelatnika, uvođenja suvremenih metoda, proširenja i uređenja novih prostora do uspostave zahtjevnog sustava kvalitete sukladno standardmima Europske federacije za imunogenetiku i zahtjevima Eurotransplanta.
Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu ove je nedjelje prvi put u Hrvatskoj obilježio Međunarodni dan laboratorijske medicine (Lab Med Day 2017). Naime, istraživanja pokazuju da se približno 70 posto liječničkih odluka temelji na rezultatima laboratorijskih pretraga, a laboratorijskom dijagnostikom se bave visokoobrazovani stručnjaci koji su najčešće nevidljivi javnosti. Prvi hrvatski Lab Med Day 2017 osmišljen je kao niz promotivnih akcija koje će se održati diljem Hrvatske u kojima će laboratoriji otvoriti svoja vrata i prikazati djelić svoga rada.
Danas će na sušačkom lokalitetu KBC-a Rijeka biti održan dan otvorenih vrata medicinskog laboratorija za završne razrede riječkih gimnazija kako bi se učenici, budući studenti, upoznali s radom i specifičnostima laboratorija. Domaćini učenicima bit će specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku koji će im u realnim uvjetima demonstrirati procese i približiti pojam laboratorijske medicine.
Laboratorij za tipizaciju tkiva Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu KBC-a Rijeka 2008. godine uspijeva ostvariti sve uvjete, steći akreditaciju Europske federacije za imunogenetiku te nastaviti sa svojim radom u sustavu Eurotransplanta. Ali tu priči nije kraj, jer da bi se održao status akreditiranog laboratorija, svake tri godine laboratorij ponovno prolazi zahtjevnu inspekciju imunogenetičara iz različitih europskih centara poput Berlina, Beča, Milana, Ulma i Ljubljane. Tako smo i sada uspješno prošli reakreditacijski postupak i zadržali status akreditiranog laboratorija, što nije lako jer postoje situacije kad laboratoriji izgube akreditaciju, a samim time i dozvolu za rad, kaže prof. dr. Balen.
Prema njezinim riječima, zaposlenice laboratorija rade izuzetno zahtjevan posao, često u otežanim uvjetima, uglavnom noću i daleko od očiju javnosti postižu odlične rezultate zahvaljujući svom entuzijazmu, stručnosti i profesionalizmu.
Pripravnost timova
Voditeljica Laboratorija za tipizaciju dr. Nataša Katalinić kaže da dva transfuziologa i četiri inženjera medicinsko-laboratorijske dijagnostike, većinu postupaka obavljaju izvan redovnog radnog vremena.
– U pravilu dobivate dojavu od bolničkog transplantacijskog koordinatora da imamo potencijalnog darivatelja organa. Budući da mi pokrivamo Rijeku i Pulu, kontaktiraju nas koordinatori iz naše i iz pulske bolnice. U pripravnosti imamo dva dvočlana tima 24 sata kroz tjedan dana. Kad se pojavi darivatelj u naš laboratorij dolazi tim u pripravnosti koji onda kreće u tipizaciju darivatelja organa. Tipizacija prosječno traje deset sati, i da, te su dojave najčešće izvan radnog vremena. Primjerice, ove smo godine imali tek deset posto postupaka unutar radnog vremena, sve ostalo je bilo izvan radnog vremena. Najčešće su to vikendi, a još češće blagdani. No, posao je posao, smatra dr. Katalinić.
Testiranje primatelja
Rezultati tipizacije organa prijavljuju se u Eurotransplant čiji je centar u Leidenu u Nizozemskoj. Nakon toga Eurotransplant određuje potencijalne primatelje čije je određivanje, kako naglašava dr. Katalinić, vrlo transprentno.
Dr. Katalinić kaže da u Laboratoriju za tipizaciju tkiva poznaju sve svoje pacijente kojih je trenutačno 52 koliko ih se nalazi na listi čekanja za transplantaciju bubrega u KBC-u Rijeka. – Mi ih sve poznajemo što uspješno usmjerava i dijagnostički postupak. Prednost nam je i što smo dio transfuzije jer i sama transfuzija utječe na pojavnost tijela HLA te nam je informacija je li netko primio transfuziju ili ne vrlo bitna, dodaje dr. Kazalinić. U ovom laboratoriju ispituje i povezanost HLA s autoimunim bolestima pa se tako u u Laboratoriju za tipizaciju tkiva na Sušaku testira celijakija i niz reumatoidnih bolesti.
Serumi senzibiliziranih pacijenata izmjenjuju se unutar laboratorija Eurotransplanta kako bi se potencijalnim primateljima što brže pronašao podudarni organ. Riječ je od 32 laboratorija među kojima je i riječki koji u svojim zamrzivačima imaju pohranjeno oko 3.000 seruma senzibiliziranih pacijenata.
– Primatelji koji su na listi čekanja u našoj bolnici svaka se tri mjeseca testiraju na prisustvo protutijela HLA. Mora se vidjeti postoje li u njihovom serumu protutijela, mora im se odrediti specifičnost kako sam organ potencijalnog darivatelja, ne bi imao te antigene. U postupcima koristimo tehnike CDC koja je prisutna u ovom laboratoriju od samog početka te najmoderniju tehniku Luminex. Zahvaljujući tome ne gubimo vrijeme na transport organa budući da darivatelj može biti u Belgiji, Njemačkoj ili Nizozemskoj, a ako imamo pacijenta koji je imuniziran, bubreg će proći cijeli put do Rijeke da bi na kraju križna proba bila pozitivna, a pacijent neće biti podvrgnut transplataciji. Time sprječavamo gubljenje vremena i čuvamo organe, objašnjava dr. Katalinić.
