RInkluzija

Pomoćnici u nastavi su i dalje izvan redovnog sustava, zašto?

Ingrid Šestan Kučić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja ističu da je financiranje projekata zapošljavanja pomoćnika u nastavi osigurano i za iduće razdoblje i to ponovo putem Europskog socijalnog fonda i u većem iznosu, a natječaj će biti raspisan u drugoj polovici travnja



Iako je nakon dugih godina čekanja napokon izašao Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima, još uvijek nije trajno i sustavno riješeno pitanje financiranja rada pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika.


I dalje ostaje pitanje hoće li dobra praksa postati dio redovnog sustava u smislu održivosti u godinama koje slijede, jer rad pomoćnika u nastavi posljednjih se nekoliko godina financira iz Europskog socijalnog fonda, a u Rijeci je to kroz projekt RInkluzija – Riječki model podrške učenicima s teškoćama.


Međutim, financiranje tog projekta s ovom školskom godinom završava, čime se opet otvara pitanje sustavnosti financiranja.


Više sredstava




U Ministarstvu znanosti i obrazovanja ističu da je financiranje projekata zapošljavanja pomoćnika u nastavi osigurano i za iduće razdoblje i to ponovo putem Europskog socijalnog fonda i u većem iznosu, a natječaj će biti raspisan u drugoj polovici travnja.


– U odnosu na 2017. godinu i na temelju Odluke o financiranju projekata iz Poziva na dostavu projektnih prijedloga «Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza III.«, kojom je za četiri školske godine bilo osigurano 362,3 milijuna kuna, u prosjeku 90,5 milijuna kuna po školskoj godini, za sljedeće financijsko razdoblje za školske godine 2021./2022. i 2022./2023.


Ministarstvo znanosti i obrazovanja za financiranje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika osiguralo je iz Europskog socijalnog fonda 270 milijuna kuna, odnosno 135 milijuna kuna za svaku školsku godinu, što je povećanje u iznosu od 50 posto u odnosu na 2017. godinu, najavljuju u Ministarstvu.


Ujedno dodaju da je temeljem Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2021. godinu Vlada osigurala je 20,4 milijuna kuna za projekte organizacija civilnog društva koje će osigurati pomoćnike u nastavi i stručno komunikacijske posrednike u ustanovama socijalne skrbi koje provode odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju, dok je ukupno na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja za pomoćnike u nastavi i stručno komunikacijske posrednike za školsku godinu 2021./2022. planiran iznos od 155 milijuna kuna.


Najveći iskorak


Međutim, u riječkom Odjelu gradske uprave za odgoj i školstvo kažu da već dulje vrijeme upozoravaju na nužnost sustavnog financiranja pomoćnika, budući da se kontinuirano od 2008. godine financiraju dominantno iz proračuna osnivača i naknadno putem projekata Europskog socijalnog fonda.


– Najveći iskorak u smislu financiranja i zapošljavanja većeg broja pomoćnika učinjen je u školskoj godini 2014./2015. kada je prvi put raspisan natječaj Europskog socijalnog fonda. Od tada pa sve do danas Grad Rijeka prijavljuje projekte i pomoćnici se financiraju iz navedenog izvora putem projekta »RInkluzija – Riječki model podrške učenicima s teškoćama«.


Uz projekt RInkluzija, Grad svih ovih godina osigurava i dio vlastitih proračunskih sredstava za pokrivanje svih iskazanih realnih potreba za pomoćnicima. Tako da, kada govorimo o školskoj 2020./2021. godini, uz spomenutih 57 pomoćnika, iz Gradskog se proračuna financira još šest dodatnih pomoćnika.


Natječaj koji je u najavi Ministarstva svakako pozdravljamo, tim više što je u odgovoru koji je naznačen i značajno veći iznos sredstava nego što je slučaj bio do sada. Međutim, u ovom trenutku sam natječaj ne možemo komentirati, budući se radi tek o najavi.


Iako će osiguravanje pomoćnika za iduće četiri godine predstavljati značajan iskorak u obrazovanju učenika s teškoćama i njihovim pravima, ne možemo ne primijetiti da i dalje pitanja prava učenika s teškoćama ostaju na rješenjima projektne razine, što svakako ne predstavlja standard i sustavno dugoročno rješenje, upozoravaju u odjelu.


Dokumentarni film o RInkluziji


U okviru EU projekta »RInkluzija – Riječki model podrške učenicima s teškoćama« snima se i dokumentarni film na temu pomoćnika u nastavi.


Dokumentarac se snima u užem centru, osnovnim školama Gornja Vežica, Ivana Zajca i Pehlin te Centru za odgoj i obrazovanje, a predstavit će trinaest godina nastojanja Grada Rijeke da u riječkim osnovnim školama unaprijedi obrazovni koncept koji potiče inkluzivno obrazovanje.


Ono podrazumijeva veću uključenost svih učenika u nastavni proces, kao i njihovo uključivanje u nastavu lokalnih škola i njihovih kultura.


Na tragu ove ideje, Grad je još 2008. godine krenuo sa zapošljavanjem šest pomoćnika koji su bili financirani iz proračunskih sredstava.


Od tada pa sve do danas taj broj je u porastu, ali uvijek u skladu s potrebama iskazanim od strane stručnjaka u osnovnim školama Grada Rijeke.