Kao i u cijeloj Europskoj uniji, i na prometnicama u nadležnosti Policijske uprave primorsko-goranske policija od ponoći 19. travnja provodi 24-satnu akciju pojačanog nadzora brzine kretanja vozila. Ova akcija provodi se u svim zemljama Europske unije u sklopu ROADPOL-ovih aktivnosti.

– Akcijom se nastoji podići razina stanja sigurnosti u prometu na cestama te utjecati na promjenu ponašanja sudionika u prometu. U provedbu akcije uključen je maksimalno raspoloživi broj djelatnika prometne policije, koji koriste sve raspoložive uređaje za nadzor brzine kretanja vozila, kaže nam Tatiana Filipović, policijska službenica za odnose s javnošću iz Policijske uprave primorsko-goranske, te naglašava da su se na poziv policije, u pripremu akcije uključili i građani, njih više od 50, koji su predlagali lokacije 24-satnog nadzora brzine kretanja vozila, na čemu im policija posebno zahvaljuje.

Bljeskanje vozača

S dežurnim policijskim službenicima iz Policijske postaje Crikvenica naša je ekipa ovu akciju pratila na magistrali kod Dramlja, jednoj od osjetljivijih prometnih točaka na dionici od Šmrike do Novog Vinodelskog koja je u nadležnosti ove policijske postaje.

– Nepropisna i neprilagođena brzina i dalje su glavni uzročnici stradavanja u prometnim nesrećama, a brzina je ujedno jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća s najtežim posljedicama, kaže nam Zoran Škoro, policijski službenik za sigurnost i preventivu prometa iz te policijske postaje.

Na policijskom radaru bio je Goran Davidović, koji je mjerio brzinu automobila koji se iz pravca Crikvenice kreću prema Rijeci. Prometna točka na kojoj se mjeri brzina uz pješački prijelaz je i dosta »opasno raskrižje« na lokaciji Dramalj – Manestri gdje je brzina ograničena na 60 km/h.

Prva koja je u akciji nadzora uhvaćena u prebrzoj vožnji bila je gospođa Zorica, koja kaže da je inače pažljiva, ali da se ovom priilikom »zamislila« pa je malo jače pritisnula papučicu gasa. Dokumenti su u redu, ali prekršaj je ipak prekšaj.

I kada se promet sam od sebe usporio, što zbog bljeskanja solidarnih vozača, koji iz suprotnog smjera upozoravaju na radar kontrolu, što zbog društvenih mreža na kojoj je informacija o radarskoj kontroli objavljena, primjetili smo da se brzinom većoj od propisane kreće žuti kombi. Za volanom je Zoran Smoljan, svjestan brzine koju je premašio.

– Zar niste vidljeli upozorenja bljeskanjem vozača iz susjednog smjera da je policijska kontrola, pitamo ga.

– Nisam obraćao na to pažnju, kaže nam simpatični, ali »nesretni« vozač koji je samo za malo premašio brzinu, što će ga koštati 30 eura, a ukoliko odmah plati kaznu upola manje.

Euro pojeftinio kazne

Kazne su pojeftinile prebacivanjem kuna u euro, što je izgleda jedino pojeftinilo u Hrvatskoj otkad je uveden euro, pa se vozači previše i ne bune.

– Možemo biti zadovoljni da su vozači sve discipliniraniji, kaže nam policajac Zoran Škoro i upozorava da su osim brzine, glavni krivci za nesreće s tragičnim posljedicama razgovor mobitelom, nevezivanje sigurnosnog pojasa i alkohol. Upozorava da su u toplinim danima najugroženiji vozači motocikala i mopeda, pa moli za povećani oprez.

Na području Primorsko-goranske županije prošle godine u odnosu na 2022. godinu evidentiran je i povećan broj registriranih vozila, s 186.734 na 193.627 u 2023., što je povećanje za 18 posto, ali su nazalost vozila starija i tehnički sve neispravnija.

Lani 28 poginulih u prometu, a godinu prije 12

Usprkos akcijama policije, prošle godine na području Policijske uprave primorsko-goranske došlo je do povećanja ukupnog broja prometnih nesreća za 3,9 posto, povećanja broja prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama za čak 23,2 posto, ali i do povećanja broja prometnih nesreća s poginulim osobama.

Broj smrtno stradalih tijekom prošle godine povećan je u odnosu na 2022. godinu, s 12 na 28, kao i broj teže ozlijeđenih s 261 osobe na 299 osoba. Povećan je i broj lako ozlijeđenih sa 713 na 858 osoba.

Krivca u tom povećanju broja poginulih treba tražiti i u činjenici da se najveći broj nesreća dogodio zbog nepropisne i brzine neprimjerene uvjetima na cesti. Kada je riječ o poginulim i ozlijeđenim pješacima, najviše njih stradalo je jer su prelazili cestu izvan pješačkog prijelaza iako se on nalazio u neposrednoj blizini.

Velik je porast i broja teško ozlijeđene djece u 2023. u odnosu na godinu dana ranije, za čak 83 posto, dok je kod lakše povrijeđene djece taj rast veći od 100 posto. Najviše stradalih u prometu je vozača mopeda i motocikala. Ako se promatraju ove dvije kategorije sudionika u prometu, pješaci i vozači na dva kotača, proizlazi da je od ukupnog broja poginulih u prometu (28), čak njih 19.