RIJEKA – Gospodarstvenike iz Primorja, Gorskog kotara i Istre želimo potaknuti da se više i aktivnije uključe u projekte najavljene u europskim omotnicama. Hrvatska ima mogućnost apsorbirati ogroman novac, ali za to treba biti spreman, imati projekte i, naravno, pomoć državne administracije koja je glavna u njihovu ugovaranju i odobravanju, rekao je jučer u Rijeci glavni direktor HUP-a Damir Zorić, uoči konferencije »Mogućnosti EU fondova za poduzetnike«, koja je održana na Ekonomskom fakultetu. Rekao je da je još »nepoznato ili slabo poznato koji su to programi i kako se novac povlači« te ukazao na nepovoljan dosadašnji omjer povlačenja, jer je tek 30 posto sredstava otišlo u gospodarstvo, a 70 posto u javne projekte.

– To nije adekvatan balans, i htjeli bismo da omjer bude barem pola-pola. Javni projekti i nakon svega zahtijevaju financiranje i ako nećemo imati gospodarstvo koje to može hraniti, propuštamo veliku priliku. Od državne administracije očekujemo da bude jasna i nedvosmislena, koje su procedure, rokovi, natječaji, kada i kako se može aplicirati. Bojim se da malo u svemu i kasnimo, ali se nadam da ćemo ipak uhvatiti korak i od tog velikog novca povući što je moguće više. Gospodarstvo traži spas, treba mu pomoć da preživi, ali nedovoljno mislimo na sutra, što će biti kada pandemija stane i što ćemo onda, kakvi ćemo izaći iz krize. I u normalnim je uvjetima poduzetnički posao zahtjevan, nema lakog kruha, borba je nemilosrdna, a konkurencija strašna, a kakva će tek biti strašna kada naše gospodarstvo iz ove krize izađe iscrpljeno, devastirano, a sav napor da se pomogne – stane.

Vratiti optimizam

Prema tome, sada je bez obzira na krizu vrijeme da država kaže ljudima što će biti u svibnju, što u idućoj godini, da se narodu vrati optimizam i svjetla na kraju tunela, da se kaže što i kako, to je zadaća države, tu je država najodgovornija, tim prije što pratimo što rade Austrija, Italija, Slovenija… Oni već danas znaju koji fond, koja razvojna banka i koje mjere prema kojem sektoru. Mi nažalost ne znamo ili znamo vrlo malo, a htjeli bismo znati više, ako ni zbog čega drugog, onda da se optimizam vrati. Jer kad izgubite optimizam, izgubili ste jedino gorivo koje tjera naprijed. Zato želimo razgovarati koji su to programi, rokovi, da kroz deset godina doista dosegnemo cilj da budemo na prosjeku EU-standarda, a ne vječno na začelju, poručio je Zorić na predavanju. Novinari su Zorića pitali je li privatni sektor dovoljno zastupljen u državnim tijelima kada je u pitanju povlačenje sredstava.

– I da i ne. U mnogim smo tijelima zastupljeni, onima koja su često neproduktivna, a u onima suštinskima, tamo gdje se programi kreiraju, tu smo nedovoljno zastupljeni. No, obveza je članica EU-a da privatni sektor i gospodarstvo više uključe u izradu programa, a proces tek počinje. Uvijek kasnimo i bojim se da opet ne bude ono, »po našemu«, velika obećanja – mala izvršenja. Prije nekoliko mjeseci predsjednik Vlade je najavio velik novac, predstavljena je nacionalna strategija, ciljevi, ali malo se govori i zna kojim sredstvima, snagama, putovima ćemo ići te tko će sve to provoditi. Još nema dovoljno informacija ni dovoljno motivacije kako se uključiti. Lokalna uprava, samouprava, imaju svoju administraciju i agencije, oni su na proračunu i mogu pomalo raditi. Privatni sektor si takve luksuze teško može priuštiti i mislim da će se morati orijentirati na profesionalce. No, treba mu dati priliku da dođe pred ta vrata s velikim najavljenim novcem. Jedino gospodarstvo ima i proizvod i tržište. A sada treba predlagati nove inovativne programe i proizvode kojima će se moći ući u onu ekonomiju koju za sljedeće razdoblje traži EU, a to je sve digitalno, zeleno te kružna i niskougljična ekonomija. Teško da ćemo novac moći dobivati za neku tešku industriju, ako je u Hrvatskoj ima, nažalost nestala je pa tu nemamo što ni modernizirati, ali imamo dovoljno potencijala i tvrtki, ali i potreba da se uključimo po ove četiri točke. To moramo snažno gurati, ali i same se tvrtke moraju bolje ekipirati, predlagati i tražiti, ističe Zorić. Na pitanje hoće li gospodarstvo u prosincu dodatno pasti s obzirom na novi, parcijalni i puzajući lockdown, odgovorio je da će »znatno pasti i sigurno će još padati te sasvim sigurno ne možemo očekivati oporavak preko noći, ali moramo misliti na sutra«.

Nema podbačaja

Spomenka Đurić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, kazala je da je konferencija još jedna prilika da Ministarstvo komunicira s poslovnom zajednicom i privatnim sektorom. Na primjedbu da je direktor HUP-a izrazio bojazan da bi opet mogla biti »velika obećanja, a slaba iskoristivost«, Đurić je kazala da se upravo privatni sektor dosad pokazao najagilnijim te iskoristio svoju punu alokaciju, odnosno najviše je sredstava tu isplaćeno, preko 60 posto korisnicima.

– Naša očekivanja su od tog sektora jednako velika i za iduće razdoblje, pa je logično i da su njihova jednako takva, rekla je Đurić, dodajući da će sva iskustva iz provedbe ove perspektive moći pretočiti u sljedeću. Kazala je da je dosad ugovoreno 106 posto, a isplaćeno oko 40 posto sredstava, što je prosjek EU-a na razini svih operativnih programa, dok je u Konkurentnosti i koheziji ugovorenost i veća, na 120 posto, dok je isplaćenost nešto ispod 40 posto. No kada znamo da su u tom programu u velikom dijelu infrastrukturni projekti koji zamašnjak tek hvataju, to je bilo i za očekivati. Nešto se kasni, naravno, ali nema prevelikog kašnjenja, a dokaz je i da je RH u tom dijelu sve svoje obveze prema Europskoj komisiji ispunila te nema mjesta razgovoru o tome da postoji neki veliki podbačaj, tvrdi Đurić. Na pitanja hoće li poduzetnici dobiti konkretnu informaciju, kada kreću natječaji na koje se mogu prijaviti, Đurić je odgovorila da do tih detalja u programiranju sljedeće financijske perspektive još nismo došli, ali da će dobiti sve informacije koje su trenutačno na raspolaganju, vezano za financijske omotnice i planove. Proračun EU-a tek je odobren i sad konačno znamo na čemu smo, u kojem smjeru planiramo i idemo te će se tako odvijati i aktivnosti na razini ministarstava, zaključila je.

Turizmu treba pomoći i pripremiti ga za iduću sezonu

Zorić se na predavanju posebno osvrnuo na turizam. Rekao je da je čak i ovogodišnja kratkotrajna sezona uprihodila iznad očekivanja. Stoga turizmu sada treba dodatno pomoći i pripremiti ga za iduću.

– Gledamo kakve mjere za iduću sezonu pripremaju naši konkurenti u mediteranskom okruženju. Bojim se da ako i mi svom turističkom sektoru ne damo određene potpore i ne pripremimo ga dobro, onda ćemo u toj idućoj sezoni – koja će biti eksplozivna po potražnji jer ljudima je dosta izolacije, htjet će putovati, doći i odmoriti se – ubrati daleko manje nego bismo mogli, upozorio je.