Tragom izjave župana Komadine da je Primorsko-goranska županija skočila na drugo mjesto po visini BDP-a u Hrvatskoj, istražili smo podatke Državnog zavoda za statistiku koji to potvrđuju.

Naime, podaci o bruto domaćem proizvodu po regijama i županijama tek su nedavno objavljeni za 2013. godinu, a prema njima, dok je državni BDP u toj godini iznosio 330 milijardi kuna, na regionalnoj razini prednjači Grad Zagreb s BDP-om od 109 milijardi kuna, a odmah iza njega je Primorsko-goranska županija s gotovo 30 milijardi kuna BDP-a (točnije 28,86 milijardi kuna). Nakon nje, na trećem mjestu slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 27 milijardi kuna, te Istarska sa 20 milijardi kuna BDP-a.

Ove tri županije, uz Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku te Dubrovačko-neretvansku, čine tzv. jadransku Hrvatsku, koja iako obuhvaća ove tri županije s većim BDP-om, ima ukupani BDP gotovo upola manji od kontinentalne Hrvatske, i to stoga što u nju ulazi upola manje administrativnih jedinica – u jadranskoj ih je sedam, a u kontinentalnoj Hrvatskoj 14, a među njima i Zagreb koji naravno značajno doprinosi. Najslabiji BDP ima Ličko-senjska županija – samo 2,9 milijardi kuna.

Prednjači industrija

Ako se gleda BDP po stanovniku u 2013. godini, poredak je nešto drukčiji, no prvo i drugo mjesto i dalje drže Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija. Najviši je dakle BDP po stanovniku u Gradu Zagrebu, čak 137.321 kunu, a slijedi BDP po stanovniku Primorsko-goranske županije, koji iznosi 97.924 kune. Ovdje je treća Istarska županija s BDP-om po stanovniku od 96.268 kuna, a potom Dubrovačko-neretvanska sa 75.501 kunom BDP-a po stanovniku, te Koprivničko-križevačka sa 66.404 kuna. Najslabiju izvedbu ovdje ima Brodsko-posavska županija sa svega 44.366 kuna BDP-a po stanovniku.

Gdje je dakle nastala dodana vrijednost koja se prati? Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i podacima DZS-a, najveću dodanu vrijednost PGŽ ostvaruje u djelatnosti »prerađivačke industrije, rudarstva i vađenja, te ostale industrije«, potom u trgovini na veliko i malo, prijevozu i skladištenju, smještaju, pripremi i usluživanju hrane, zatim u poslovanju nekretninama, te u sektoru javne uprave i obrane, obrazovanja, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Važni izvoznici

Župan Zlatko Komadina ističe da je uspjeh što se PGŽ probio na prvo mjesto među svim županijama, budući da se sa Zagrebom ionako teško možemo uspoređivati s obzirom na centralizaciju ekonomije i načina njenog statističkog praćenja.

– Pokazuje se vitalnost županijskog gospodarstva, tranzicija je prošla, ono što je ostalo očito je otporno i ima snage da se probija i dalje raste, a sigurno su tu i rezultati investiranja, pogotovo u turizmu, ali i u kapitalne projekte u javnom sektoru koji su pokrenuti. Nešto se očito vrti, privreda se kreće naprijed, imamo i puno manjih tvrtki, te što je posebno važno, izvoznika poput primjerice JGL-a i drugih. Kada bi se k tome na regionalnoj razini bilancirali i rezultati državnih tvrtki, sigurno bi pokazatelji bili još i puno bolji – drži Komadina.