RIJEKA – Uoči skorašnjeg potpisivanja ugovora s odabranim izvođačima i samog početka radova, u Guvernerovoj palači u Rijeci održana je konferencija za novinare na kojoj su prezentirani predstojeći zahvati na energetskoj obnovi ove povijesne građevine, vrijedni nešto više od 7,3 milijuna eura.

Poboljšanje energetske učinkovitosti Guvernerove palače, tog štićenog kulturnog dobra RH, projekt je kojeg Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja realizira uz financijsku podršku EU fondova odnosno Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026.

Sam projekt obnove Guvernerove palače, kojeg je izradio Hrvatski restauratorski zavod, podijeljen je u sedam etapa, od kojih je prva upravo energetska obnova ove povijesne građevine.

S radovima se kreće sredinom ovog mjeseca, a planiranom dinamikom taj bi dio trebao biti završen do sredine svibnja iduće godine.

Odmah potom kreće se s drugom etapom koja obuhvaća radove na zaštiti ove povijesne građevine od požara, potresa i poplave. P

lanirani završetak te grupe radova je svibanj 2027. godine, nakon čega će uslijediti procedura ishodovanja uporabne dozvole što je projicirano da bi trebalo biti okončano do rujna 2027. godine.

Iznos osiguranih sredstava za radove energetske obnove iz EU fondova je 3,3 milijuna eura, a kako ista nisu bila dostatna za ishođenje uporabne dozvole i za povratak građe i djelatnika u Muzej, Primorsko-goranska županija osigurala je dodatna sredstva u iznosu od 4,05 milijuna eura.

U provedenom postupku javne nabave, ekonomski najpovoljnija odabrana je slovenske tvrtke VG5 dok su poslovi stručnog nadzora povjereni zagrebačkoj firmi Eko-plan.

Primorsko-goranski župan Ivica Lukanović apostrofirao je značaj predstojećih zahvata kojima će se osigurati primjereni uvjeti za još bolju prezentaciju i valorizaciju više od 73.000 muzejskih eksponata, poboljšanje radnih uvjeta, uvođenje dodatnih sadržaja, samim time i povećanja broja posjetitelja.

Na konferenciji za novinare moglo se čuti i da je riječ o prvoj temeljitoj rekonstrukciji Guvernerove palače u više od 130 godina njezina postojanja.

Uz Guvernerovu palaču, Lukanović iskoristio je priliku i da ukaže kako je na području Primorsko-goranske županije trenutno aktivno još šest projekata energetske obnove javnih zgrada, sveukupno vrijednih 23,9 milijuna eura, za potrebe kojih je iz županijskog proračuna osigurano 10 milijuna eura.

Pored domova za starije osobe na Kantridi i “Mali Kartec” u Krku, u tijeku su i energetske obnove domova zdravlja u Crikvenici, Krku, Ravnoj Gori i Delnicama.

Pročelnica županijskog Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Sonja Šišić podsjetila je kako je energetska obnova prva faza projekta cjelovite obnove Guvernerove palače i Nugentove kuće koji je koncipiran još 2019. godine u okviru EU operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Postojala su, kako je dodala, očekivanja da će resorno Ministarstvo kulture raspisati natječaj za njihovu temeljitu obnovu, međutim, od toga nije bilo ništa.

Podsjetila je i kako je Županija svojevremeno financirala i uređenje fasade Guvernerove palače, obnovu krovišta te hortikulturno uređenje okoliša, a uz to pokrenula je bila i obnovu povijesnih fontana.

Ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Tamara Mataija govorila je konkretnije o predstojećim zahvatima koji će se odraditi na Guvernerovoj palači.

Osim toplinske izolacije dijela ovojnice zgrade, planirana je zamjena neučinkovitih sustava grijanja i hlađenja putem dizalice topline, ugradnja solarnih panela za zagrijavanje potrošne tople vode (PTV), fotonaponskih ćelija za proizvodnju električne energije, ugradnja učinkovite led rasvjete, kao i djelomična rekonstrukcija instalacija vodovoda i kanalizacije te sanitarija, unutarnja stolarija kao horizontalna mjera, a planirana je i ugradnja dizala od prizemlja do 2. kata.

Planiranim radovima, nije zgorega spomenuti, primarna potrošnja energije smanjila bi se za 70 posto, a emisije CO2 za gotovo 80 posto.