U proteklih deset godina prostor Rijeke i Primorsko-goranske županije doživljava svoju potpunu transformaciju, a tome su obol dali upravo prometni, infrastrukturni projekti. Zahvaljujući strateškom planiranju i učinkovitoj provedbi projekata koje koordinira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, ovaj je dio Hrvatske dobio nove, modernizirane i sigurnije prometne kapacitete – od elektrifikacije javnog autobusnog prijevoza i nabave novih autobusa, preko izgradnje državnih cesta, do temeljite modernizacije i dogradnje niza luka.

Riječ je o više od 222 milijuna eura investicija samo u sklopu EU sufinanciranih projekata na području PGŽ-a, od čega je EU sufinanciranje veće od 167 milijuna eura, dok ukupna ulaganja u riječku luku zajedno s koncesionarima i povezanim projektima prelaze 650 milijuna eura.

Modernizacija javnog prijevoza

Grad Rijeka i okolica prošli su kroz najveću obnovu autobusnog voznog parka u svojoj povijesti. Kroz projekte sufinancirane iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija nabavljeno je 59 novih autobusa, čime je znatno povećana sigurnost, udobnost i pouzdanost javnog prijevoza. U tijeku je i novi projekt elektrifikacije voznog parka KD Autotrolej, vrijedan 14,34 milijuna eura, kojim će se nabaviti 20 električnih autobusa. Time Rijeka postaje jedan od prvih hrvatskih gradova s ozbiljnim iskorakom prema zelenoj mobilnosti i smanjenju emisija u urbanim sredinama.

Posebno značajan infrastrukturni iskorak predstavlja izgradnja državne ceste DC403, vrijedne 85,76 milijuna eura, koja spaja čvor Škurinje s kontejnerskim terminalom Zagrebačka obala. Nova cesta duga je gotovo 3,5 kilometara, uključujući tunel, vijadukte i rekonstrukciju Zvonimirove ulice. Ova prometnica ključna je karika u razvoju riječkog prometnog pravca, a njezina realizacija bila je i infrastrukturni preduvjet za rad novog kontejnerskog terminala Rijeka Gateway.

Primorsko-goranska županija danas je regija s najdinamičnijim razvojem lučke infrastrukture u Hrvatskoj. Od 2016. godine županijskim lučkim upravama dodijeljeno je više od 30 milijuna eura iz nacionalnih sredstava za sanacije, dogradnje i modernizacije luka, a gradovima i općinama još 5,28 milijuna eura za pomorsko dobro. No, osim sredstava iz državnog proračuna, u ovoj županiji trenutno je u provedbi više od pet velikih EU sufinanciranih projekata, uključujući zahvate u Novom Vinodolskom, Martinšćici, Krku, Rabu, Crikvenici i Iki. Svi projekti imaju zajednički cilj: povećati sigurnost i kvalitetu plovidbe, osigurati nove komunalne vezove za građane i pružiti bolje uvjete za lokalno gospodarstvo i otočno stanovništvo.

Poseban iskorak vidljiv je i u već završenim projektima iz prethodnog operativnog programa — od dogradnje luka Crikvenica, Cres i Baška do sanacija i rekonstrukcija u luci Rab i luci Unije. Ukupno je riječ o desecima novih ili obnovljenih metara operativnih obala, moderniziranim lukobranima i višim razinama sigurnosti u pomorskom prometu.

Novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway

Razvoj riječke luke dio je dugoročne državne strategije pozicioniranja Hrvatske kao ključne točke ulaska tereta u središnju Europu. Zahvaljujući svojim prirodnim predispozicijama – kao luci koja najdublje zalazi u kopno i leži na čak trima europskim TEN-T prometnim koridorima – te uz kontinuiranu podršku Vlade, luka Rijeka ima sve preduvjete da zauzme vodeću ulogu u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu i da se pozicionira kao glavno intermodalno središte cijele regije. Samo u proteklih 10 godina, uz potporu Ministarstva, u lučku infrastrukturu i razvojne projekte uloženo je više od 225 milijuna eura, dok ulaganja koncesionara dosežu dodatnih 301 milijun eura.

Kroz CEF su uspješno realizirani veliki projekti modernizacije željezničke infrastrukture, rekonstrukcije terminala, proširenja i produbljenja operativnih obala te modernizacije IT sustava luke Rijeka. Do sada je završeno osam CEF projekata, dok je nekoliko novih u provedbi. U fokusu je i izgradnja sustava za opskrbu brodova električnom energijom s kopna, što će omogućiti daljnje smanjenje emisija i podizanje standarda održivog upravljanja lukom. Najznačajniji trenutak ovog investicijskog ciklusa dogodio se 1. rujna 2025., kada je s radom započeo Rijeka Gateway, najmoderniji kontejnerski terminal u Jadranu. U prvoj fazi terminal raspolaže s 400 metara obale, dubinom od 20 metara i kapacitetom od 650.000 TEU. Investicija vrijedna 200 milijuna eura realizirana je kroz partnerstvo APM Terminals i ENNA Grupe.

Do 2035. očekuje se i realizacija Faze 2, vrijedne 180 milijuna eura, kojom se kapacitet terminala povećava na više od milijun TEU godišnje, uz mogućnost prihvata brodova od 24.000 TEU. Ovo je najveća privatna investicija u logistici u povijesti Hrvatske i ključni pokretač razvoja riječkog prometnog pravca. U razdoblju siječanj–listopad 2025. riječka je luka ostvarila ukupno 13,4 milijuna tona tereta, pri čemu su koncesionari pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka ostvarili rast prometa od 9 posto. Kontejnerski promet na terminalima AGCT i Rijeka Gateway dosegnuo je 405.539 TEU, što potvrđuje snažan rast i jačanje konkurentnosti luke u odnosu na ostale sjevernojadranske luke.

Nizinska pruga — ključ budućeg razvoja

Za potpuno iskorištavanje potencijala riječke luke presudna je izgradnja nizinske željezničke pruge, kojom će Hrvatska dobiti brzu, suvremenu i kapacitetnu vezu Rijeke sa srednjom i istočnom Europom. Procijenjena vrijednost ovog megaprojekta iznosi više od 2,5 milijarde eura, a Ministarstvo već aktivno pregovara s Europskom komisijom o modelu financiranja u sljedećem višegodišnjem proračunu EU (2028.–2036.).

Do 2028. osigurana su sva potrebna sredstva za radove na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, a daljnji dio trase prema Rijeci planira se financirati kroz EU fondove, uz poseban naglasak na strateški značaj pruge. S kontinuiranim ulaganjima u cestovnu, željezničku i lučku infrastrukturu, te snažnim oslanjanjem na europske fondove, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture gradi temelje za dugoročno održiv, učinkovit i konkurentan prometni sustav Hrvatske. Rijeka, Opatija i cijela Primorsko-goranska županija danas su primjer kako strateška ulaganja mijenjaju lice regije i otvaraju novu perspektivu gospodarskog rasta i međunarodne povezanosti.