Hrvatska je očekivano, potvrdili su to i nedavno objavljeni podaci iz Popisa stanovništva o dobnoj strukturi, sve starija, a posebno zabrinjava činjenica da je udio djece do 14 godina u ukupnom broju stanovnika pao na 14,27 posto, a da je udio starijih od 65 godina veći od 22 posto.

Primorsko-goranska županija ostarjela je i više od Hrvatske, a udio djece i mladih još je manji nego na nacionalnoj razini. Rijeka, sjedište i gospodarski centar županije još je starija.

U deset godina, od 2011. do 2021. godine, Hrvatska je izgubila 9,64 posto stanovništva, a Primorsko-goranska županija još i više čak 10,39 posto.

Za budućnost PGŽ-a još su porazniji podaci o dobnoj strukturi stanovništva, i puno su nepovoljniji od podataka na nacionalnoj razini.

Pad udjela mlađih od 14 godina u ukupnom stanovništvu ispod 20 posto već je kritičan za svako društvo i njegovu ekonomiju, pa tako Hrvatskoj, koja ima 14,27 posto djece do 14 godina, slijedi samo nastavak starenja u sljedećim desetljećima i pokušaj da nedostatak radnosposobnog stanovništva nadoknadi migracijama i uvozom radne snage.

Još brže stari PGŽ gdje je udio djece u skupini do 14 godina samo 12,08 posto.

Domovi za starije

Činjenicu da je PGŽ stariji od Hrvatske dodatno podebljava i to da je udio starijih od 65 godina, odnosno onih koji više ne spadaju u radno sposobno stanovništvo, u županiji veći nego u Hrvatskoj.

Tako je udio stanovništva iznad 65 godina u PGŽ-u veći od 25,8 posto, dok je u cijeloj Hrvatskoj u skupini iznad 65 godina 22,45 posto građana.

Takvi podaci upućuju samo na jedno, Hrvatska će u budućnosti trebati sve više domova za starije i nemoćne i sve više njegovatelja, a sve manje vrtića i jaslica.

U PGŽ-u će taj trend biti još i izraženiji, pa će županija u kojoj će sve manje mladih ulaziti u svijet rada, zarađivati i puniti proračun, imati sve veći trošak brige oko starijeg stanovništva.

Popis iz prošle godine pokazao je i to da je PGŽ s padom broja stanovnika od 10,39 posto, nakon Šibensko-kninske županije, izgubio najviše stanovništva među hrvatskim županijama koje su snažno oslonjene na turizam.

U susjednoj Istarskoj županiji pad stanovništva u deset godina bio je »tek« 6,16 posto, u Zadarskoj 6,06 posto, a u Dubrovačko-neretvanskoj 5,71 posto.

Na stanje u PGŽ-u sigurno značajno utječe sve lošije stanje po pitanju naseljenosti i dobne strukture u Gorskom kotaru, ali koliko je ta županija starija i praznija od Hrvatske, toliko su podaci za Rijeku lošiji od podataka za cijelu županiju.

Rijeci se u deset godina dogodio i veći pad stanovnika, manji je udio djece, a veći udio starijih od 65 godina nego što je to slučaj u županiji, ali i na razini cijele države.

Tako je Rijeka u deset godina izgubila čak 16,06 posto stanovništva što je depopulacija ravna onoj u najnerazvijenijim županijama poput primjerice Sisačko-moslavačke ili većine slavonskih županija. Prije deset godina u Rijeci je živjelo 43,43 posto svih stanovnika PGŽ-a, sada je taj udio pao na nešto malo iznad 40 posto.

U Rijeci je udio djece do 14 godina još i manji nego na nacionalnoj razini ili u samoj Županiji i tako je tek 11,54 posto stanovnika u toj najmlađoj statističkoj skupini.

S druge strane, Riječani stariji od 65 godina čine čak 26,5 posto ukupnog stanovništva. To znači da je Riječana starijih od 65 godina i više nego dvostruko više nego onih do 14 godina, ali i da je u Rijeci u vrijeme popisa stanovništva osnovnoškolaca, odnosno djece do 14 godina, bilo otprilike isto kao i stanovnika koji su imali 75 ili više godina.

Pozitivni prirast

Riječke su gradske vlasti godinama isticale kako je jedan od glavnih razloga za to što Rijeka stari i gubi stanovništvo činjenica da je preustrojem iz devedesetih godina prošlog stoljeća grad sveden na uski pojas uz obalu, koji je prostorno skučen i ne može se širiti dok su izdvajanjem iz Rijeke nastali mali gradovi i općine koji demografski bujaju i na račun toga što imaju prostor za stanogradnju pa se u njih doseljavaju mlade obitelji iz Rijeke.

Općina Viškovo godinama je bila među malobrojnim lokalnim jedinicama koje se mogu pohvaliti pozitivnim prirodnim prirastom, a rezultat se vide i na ovom popisu.

Viškovo je u odnosu na prošli popis povećalo broj stanovnika za 11,34 posto, a udio djece do 14 godina znatno je veći nego na razini cijele države, županije ili u gradu Rijeci.

Tako je čak 17,15 posto stanovnika Viškova u vrijeme popisa bilo u dobnoj skupini do 14 godina. Za razliku od Hrvatske, PGŽ-a ili Rijeke, Viškovo se može pohvaliti da je u toj skupini broj stanovnika malo veći nego onih u skupini iznad 65 godina.

Najjača dobna skupina u Viškovu su stanovnici između 35 i 49 godina i oni čine čak četvrtinu ukupnog stanovništva. U Hrvatskoj, Rijeci i PGŽ-u udio stanovnika u toj skupini je oko petine.