– Novac je u cijelosti vraćen u sustav bilo putem kapitalnih ulaganja u zdravstvo odnosno u građevinske objekte, bilo putem obnove voznog parka Doma zdravlja i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, a najvećim dijelom novac je vraćen za zakup prostora koji koncesionari koriste u Domu zdravlja PGŽ. Ta je sredstva pak Dom zdravlja uložio u održavanje svojih prostora u kojima su ordinacije koncesionara, kaže Malatestinić dodajući kako u cijeloj PGŽ više od 90 posto koncesionara ima svoje ordinacije u objektima Doma zdravlja, a tek manji broj nalazi se u nekim drugim prostorima gdje plaća tržišnu cijenu. 

   Ona pritom podsjeća na odluku Ustavnog suda koja je prošle godine stavila u ravnopravan položaj liječnike koji svoju djelatnost obavljaju u domovima zdravlja i zbog prenošenja sredstava od koncesije ne plaćaju zakup te liječnike koji pored koncesije plaćaju i zakup jer im se ordinacije nalaze u objektima koji nisu u vlasništvu domova zdravlja. 

   – Također, naknada od 1.250 kuna za koncesije naknada je koju je odredilo Ministarstvo, a ona se u cijelosti vraća natrag u zdravstvo, ističe Malatestinić. 

   Na pitanje kako komentira najavljene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojima se potiče koncesioniranje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i po kojima bi sve ordinacije u primarnoj zapravo trebali ići u koncesiju i zapravo biti privatizirane, Malatestinić kaže da ne podržava taj prijedlog jer će izlaskom ordInacija primarne zdravstvene zaštite iz domova zdravlja, županija i javno zdravstvo ostati bez alata i poluga kojima može organizirati kontinuitet pružanja zdravstvene zaštite na svom području. 

   – Pokrenula sam koordiniranu raspravu među ravnateljima županijskih ustanova. Zagovornik sam toga da se održi ovaj postignuti optimum od 30 posto ordinacija primarne zdravstvene zaštite u okvirima domova zdravlja upravo iz razloga jer se na taj način osigurava dostupnost zdravstvene zaštite koja predloženim modelom ne bi bila osigurana jednako prema svim korisnicima koji se nalaze na slabije naseljenim područjima. Za ilustraciju toga dovoljno je navesti svojedobne primjere problema koje smo imali oko rada dežurnih ambulanti ili pak organizacije pripravnosti u zavodima za hitnu medicinu. Banalan primjer je i rad ambulanti u domovima zdravlja u kojima mi osiguravamo rad petkom popodne i ponedjeljkom ujutro dok koncesionari, u skladu s pravilnicima, rade petkom ujutro i ponedjeljkom poslije podne. Drugim riječima, postojeći model dobar je model upravo s pozicije organizacije i upravljanja zdravstvenim sustavom, zaključuje Malatestinić.