RIJEKA – U Primorsko-goranskoj županiji je 14 turistički najrazvijenijih općina i gradova, odnosno onih prve kategorije, četiri općine i grada su u drugoj kategoriji, osam ih je u trećoj, a deset u četvrtoj kategoriji turističke razvijenosti. Novi su to podaci Instituta za turizam u Zagrebu koji je objavio vrijednosti Turističkog indeksa razvijenosti (ITR) za 2024. godinu, a koji Institut izračunava jednom godišnje. Pri izračunu se koriste podaci Državnog zavoda za statistiku i sustava eVisitor, podaci o broju kreveta na području određene lokalne jedinice (ukupno i na 100 stanovnika), zatim broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim jedinicama (ukupno i na 100 stanovnika), broj dolazaka turista i ostvarenih noćenja (također ukupno i po stanovniku), broj zaposlenih u ugostiteljstvu te udio tog broja u ukupnom broju zaposlenih.

Davanja išla gore

Osim osnovnih pokazatelja, za izračun indeksa turističke razvijenosti gledali su se i dodatni pokazatelji, kao što su broj sjedećih mjesta u ugostiteljskim objektima, posjećenost atrakcija, prihodi od turizma i slično. Vrijednosti indeksa kreću se u rasponu od nula do maksimalno 40.

Ono što je ustvari i najvažnije, jest to da se sukladno ITR-u određuje paušalni porez na dohodak po krevetu za iznajmljivače. Da podsjetimo, predstavnička tijela općina i gradova su dužna definirati visinu paušala unutar razreda koje je odredila država, a kako je poznato, s poreznom reformom koja je stupila na snagu s 1. siječnja ove godine, ta su davanja drastično povećana. Inače, koliko su sva davanja posljednjih godina išla gore, lijepo ilustrira primjer jednog malog iznajmljivača kojem je 2019. za paušal, pristojbu i ostalo, trebalo izdvojiti 1.200 kuna, a ove godine će izdvojiti 1.200 eura. To da su davanja išla gore sedam i pol puta, i nije zanemariva razlika, koliko god se tvrdi da država porezno potiče iznajmljivanje.

Konkretno, općine i gradovi su za najrazvijenije, dakle, prvu kategoriju prema ITR-u za ovu godinu paušal raspisivali u rasponu od 100 do 300 eura po krevetu, za drugu kategoriju od 70 do 200 eura po krevetu, za treću od 30 do 150 eura, a za najslabije razvijenu četvrtu kategoriju, kao i nultu, raspon je država propisala od 20 do 100 eura.

Što se tiče novih indeksa, među najrazvijenijima nije bilo promjena. U županiji je, dakle, kao i lani 14 općina i gradova u prvoj kategoriji te četiri u drugoj, i tu se, samim time, ni nagodinu raspon unutar kojeg će novoformirana gradska i općinska vijeća raspisivati paušal, ne mijenja.

Preslagivanje

Do preslagivanja je, međutim, došlo među onima manje razvijenima, odnosno među jedinicama lokalne samouprave u 3. i 4. kategoriji turističke razvijenosti. Naime, općina Viškovo tako po novom izračunu više nije 3. kategorija razvijenosti, već je pala u 4. kategoriju. Isti je slučaj i s općinama Čavle, Lokve i Skrad što znači da su tri destinacije pale po pitanju turističke razvijenosti u nižu kategoriju ITR-a te samim time im se otvara mogućnost da se paušali smanje. Tako bi, primjerice, oni koji sada imaju 30 ili 40 eura po krevetu, mogli to po zakonu nagodinu smanjiti na 20 eura. S druge strane općina Mrkopalj je napredovala iz četvrtog u treći razred turističke razvijenosti. U Gorskom kotaru su tako ove godine u trećoj kategoriji Delnice, Ravna Gora, Mrkopalj i Fužine, dok su u četvrtoj Čabar Lokve, Skrad, Brod Moravice te Vrbovsko.

Najslabije turistički razvijena područja u PGŽ-u, dakle 4. kategorije su i Klana, Jelenje, po novom Viškovo, Čavle, čak i grad Bakar, jedini od općina i gradova uz samo more, a kojemu po podacima Instituta, ustvari indeks turističke razvijenosti od 2021. opada.

U Hrvatskoj 58 destinacija s najvišim davanjima

U Hrvatskoj je ukupno 58 destinacija koje su po ITR-u razvrstane u prvu, najrazvijeniju skupinu s najvišim davanjima. Riječ je u pravilu o obalnim gradovima i općinama, s tim da su u prvoj skupini i općina Rakovica te susjedna općina Plitvička Jezera. U drugoj skupini razvijenosti su 44 općine i grada, u trećoj njih 120, a najviše je u četvrtoj, najmanje turistički razvijenoj skupini, u koju je ušla 331 općina i grad.

Postoji i peta nulta kategorija turističke razvijenosti, koja obuhvaća turistički nerazvijene općine i gradovi. Ove godine u nultu skupinu spadaju tek tri jedinice lokalne samouprave u Slavoniji i Baranji. Lani je, pak, Hrvatska imala mjesta koja su spadala u turistički nerazvijenu, nultu kategoriju, u pravilu na kontinentu, no među njima je bila čak i jedna mala općina u zaleđu Ploča, općina Pojezerje. Inače, s obzirom na to da nulta i četvrta kategorija spadaju u isti razred za paušal, bilo bi logično i da se te dvije kategorije jednostavno spoje.

Najrazvijeniji Lošinj, slijede Opatija, Baška i Crikvenica

Među najrazvijenijima i dalje prvo mjesto drži Mali Lošinj s indeksom turističke razvijenosti 35,18, a odmah iza su Opatija, Baška i Crikvenica. Zanimljivo je i kako je, prema ITR-u, turistički najnerazvijenija Klana, kojoj je novi ITR 8,52, a u odnosu na lani je čak nešto i pao.

Podsjetimo i kako o indeksu ovisi i hoće li se na razini općine ili grada morati računati nosivi kapacitet destinacije. Naime, osnovne indikatore održivosti moraju pratiti sve destinacije, a specifične svaka destinacija odabire sukladno svojim obilježjima i razvojnom smjeru. Izračun prihvatnih kapaciteta, pak, moraju raditi samo najrazvijenije turističke destinacije koje su razvrstane u prvi i drugi razred ITR-a. Što znači, u PGŽ-u njih ukupno 18. Rok za izračun prihvatnog kapaciteta za njih je kraj ove godine.

IZNOS PAUŠALA PO KREVETU

1. kategorija – 100 – 300 eura
2. kategorija – 70 – 200 eura
3. kategorija – 30 – 150 eura
4. kategorija – 20 – 100 eura