Zagreb »zamračio« 435 milijuna, Kerumov Split radio kao Rijeka. Državna revizija navodi da financijski izvještaji ne daju točno, istinito i pouzdano stanje i informacije o financijskom položaju Zagreba. Split, između ostalog, nije državi uplatio dio novca od prodaje stanov, jednako kao i Rijeka
ZAGREB Grad Zagreb u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima za 2012. godinu nije evidentirao i iskazao rashode u iznosu od preko 435 milijuna kuna, kao ni obveze koje su premašivale 505,8 milijuna kuna, pokazalo je među ostalim izvješće Državne revizije koje je i za Zagreb, kao i većinu drugih gradova u zemlji izrazilo uvjetno mišljenje na poslovanje. Prema navodima revizije, Zagreb je koncem promatrane godine obavio popis imovine i obaveza, ali tim popisom nije obuhvaćena nefinancijska imovina koja je u bilanci iskazana u vrijednosti od gotovo 7,97 milijardi kuna.
Zbog neevidentiranja rashoda, manje su iskazani ukupni rashodi i izdaci i manjak prihoda za 2012. godinu te, kako navodi državna revizija, financijski izvještaji ne daju točno, istinito i pouzdano stanje i informacije o financijskom položaju Zagreba.
Povećanje stavki
Ukupni rashodi i izdaci su trebali biti iskazani u iznosu od 6,86 milijardi kuna, a ne 6,43 milijarde kako stoji u poslovnim knjigama, dok je manjak tekuće godine trebao je iznositi 463,3 milijuna kuna.
Među inim greškama poslovanja Zagreba, revizori navode i posebna odobrenja gradonačelnika. Naime, zaključkom gradonačelnika Milana Bandića u 2012. godini obavljena je preraspodjela sredstava namijenjenih projektu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Programom je, među ostalim, za izgradnju javnih površina bilo planirano 62 milijuna kuna, no ta su sredstva povećana za 12 milijuna, koliko su smanjena sredstva za gradnju nerazvrstanih cesti.
Bezuvjetno mišljenje državne revizije koje je dobio Grad Opatija opatijskog gradonačelnika Ivu Dujmića je obradovalo i kako je izjavio »nakon niza godina uvažavanja svih primjedbi na koje je ukazivala revizija, Grad Opatija je uspio postići dobre rezultate«. Po njegovim riječima, ključ uspjeha je u tome da poslovanje u svim segmentima bude zakonito, transparentno i efikasno, te da se uočeni nedostaci nastoje na vrijeme ukloniti.
– Uveli smo registar nekretnina, te postigli bolju naplatu potraživanja. Odnosno, nakon što smo sredili bazu podataka, sada imamo i bolju naplatu prihoda. Dobili smo i certifikat ISO standarda 2001., što je unaprijedilo rad i efikasnost gradske uprave, te kontinuirano ulagali u kvalitetu kadrova. I konačno, najvažnije – uveli smo strogo praćenje toga na koji način udruge troše sredstva dobivena iz proračuna. U početku je bilo otpora, no sada su se svi već priviknuli i sve je postalo uobičajena stvar. Jer, radi se o javnom novcu i građani trebaju znati na što se on troši i koliko tko iz njega dobiva.
Također, kada je riječ o javnoj nabavi, uvijek poštujemo sve zakonske odredbe, a pod kontrolom se drže i svi gradski odjeli i niti jedan ne može ići u postupak narudžbe bez znanja Odjela za financije. Korištenje osobnih automobila je isto tako strogo kontrolirano, navodi Dujmić, dadajući i kako je prijedlog proračuna za 2014. godinu prije donošenja pred sud javnosti podastrt internetskim putem i građani Opatije su na njega mogli davati primjedbe i sugestije.
– Sada ću reći i ono zbilja najvažnije – imati prave ljude na pravim mjestima – to je formula za postizanje uspjeha. A Opatija ima uistinu vrsne pročelnike koji lokalnu samoupravu imaju »u malom prstu«. To su Helena Masarić i Danijel Jerman, eksperti u svom poslu od kojih iz drugih gradova i općina traže savjete i pomoć. Gradski pročelnici imaju samostalnost, ali i odgovornost, te daju izvrsne rezultate i kada se sve zbroji – pozitivni rezultati nisu mogli izostati, kaže Dujmić koji i dalje planira ustrajati u tome da se »za svaku kunu iz gradskoga proračuna mora točno znati u što je utrošena«. (A.K.I.)
Problem je u tome što je gradonačelnik odobrio povećanje određene stavke za 19,4 posto, iako je programom gradnje moguće povećanje pojedinih stavki do 15 posto. Među ostalim, u Zagrebu revizija pronalazi da je nabavka elektične nergije i plina obavljena izravnim ugovaranjem, dok je za nabavu dodatnih radova na građevinskim objektima za rad u vrijednosti iznad tri milijuna kuna proveden pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave »iako nisu bile ispunjene pretpostavke za provođenje tog postupka«.
Za gradnju osnovne škole i kombinirane dječje ustanove, pak, zaključen je ugovor u vrijednosti 161,54 milijuna kuna, a prije objave poziva za iskazivanje interesa za gradnju i opremanje objekta, nije sačinjena analiza mogućih načina financiranja, dok u ponudbenoj dokumentaciji na temelju koje je objavljen poziv za iskazivanje interesa za gradnju i opremanje objekta nisu jasno definirani kriteriji za utvrđivanje i vrednovanje najpovoljnije ponude.
Ponovljeni grijesi
Uvjetno mišljenje revizije zaslužio je i Željko Kerum za vođenje Splita u 2012. godini. Kao i Rijeka i Split je u toj godini ponovio grijeh nenamjenskog trošenja prihoda s propisanom namjenom, a niti taj grad u proračun nije uplatio dio sredstava od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo. Unatoč upozorenju revizora u 2011. godini i godinu dana kasnije u Splitu su nastavili dijelu zaposlenih isplaćivati dodatke na plaće i prekovremeni rad mimo propisa.
»Kod provjere obračuna plaća, utvrđeno je da je pojedinim zaposlenicima isplaćivan stalni dodatak na plaću uvećanjem koeficijenta za nositelja poslova na pripremi dokumentacije za izgradnju osnovne škole«, navodi revizija. Mjesečna naknada iznosila je tri, odnosno pet tisuća kuna za geodetske poslove. Ti su dodaci i naknade obračunavani na temelju rješenja gradskog poglavarstva iz 2008. godine, ali u tom rješenju nema roka do kojeg će se naknada i dodatak isplaćivati. Prekršio je Split i Zakon o radu, kako su utvrdili revizori, i to isplatom naknade za prekovremeni rad duži od 32 sata mjesečno, odnosno 180 sati godišnje za troje zaposlenika.
Nalaz Državne revizije zadnjih je godina raspravljan sredinom godine pa nas je zanimalo zbog čega je ovaj put drugačije i što u Gradu Rijeci kažu o nalazima i o uvjetnom mišljenju koje se ponavlja iz godine u godinu, kao i nenamjensko trošenje sredstava.
– Konačni službeni nalaz Državne revizije Grad Rijeka je dobio tek 22. studenog 2013. godine. Dakle, nalaz je stigao tek krajem studenog i zbog toga do sada nije mogao biti uvršten u dnevni red Kolegija gradonačelnika i Gradskog vijeća Grada Rijeke. Nalaz Državne revizije bit će na Kolegiju gradonačelnika u srijedu, 11. prosinca 2013. godine, a na sjednici Gradskog vijeća 19. prosinca 2013. godine. Gradonačelnik Vojko Obersnel će komentirati nalaz na Kolegiju i na sjednici Vijeća, naveli su u Gradu Rijeci. (D. Cu.)
Na dodatke na plaće grad se nije očitovao, ali na prekovremene sate za tri službena vozača jest navodeći kako »Ured gradonačelnika angažira vozače za potrebe obavljanja dužnosničkih funkcija, istima izdaje i ovjerava putne naloge, a Služba zajedničkih poslova nema direktan utjecaj na nastanak prekovremenih sati«. No, predvidjeli su povećati broj službenih vozača »u cilju rješavanja navedene situacije«.
Od prihoda koji imaju propisane namjene Split je u 2012. utržio 239,7 milijuna kuna od čega je za propisane namjene utrošeno 217 milijuna kuna, a koncem godine na žiroračunu grada nalazilo se gotovo 5,5 milijuna kuna. Istovremeno, čak 10,44 milijuna kuna prihodi od naknade za sanaciju odlagališta komunalnog otpada uopće nisu utrošena za sanaciju odlagališta, već u druge svrhe. Odnosno, kako se može čuti, uređenje Zapadne obale. No, i kod tog projekta revozori ukazuju na manjkavosti u postupku odabira izvođača radova. Revizija je utvrdila i da Split u državni proračun nije uplatio 11 milijuna kuna od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo.
