Foto Sergej Drechsler
Ženska i Muška klapa Kastav, koje djeluju kao sekcije Udruge Kanat – Kastav, program Zakantajmo kako su nas vadili osmislile su s ciljem poticanja zanimanja mladih generacija za vrijednu tradicijsku kulturu
RIJEKA Nakon uspješnih nastupa tijekom prošle školske godine u osnovnim školama Primorsko-goranske županije, Ženska i Muška klapa Kastav i u ovoj školskoj godini nastavljaju s provedbom programa škole tradicijskog pjevanja Zakantajmo kako su nas vadili. Jedinstveni edukatinvni program sufinanciran je sredstvima Grada Kastva i Primorsko-goranske županije, a ostvaruje se u suradnji s Osnovnom školom Milan Brozović iz Kastva te brojnim drugim osnovnim školama s područja županije. U okviru provedbe ovog programa članice i članovi kastavskih klapa prekjučer su gostovali u Osnovnoj školi Fran Franković Rijeka na Drenovi.
Program koji je krajem kolovoza uspješno predstavljen na Županijskom stručnom vijeću učitelja Glazbene kulture Primorsko-goranske županije u Područnoj školi Eugen Kumičić u Mošćeničkoj Dragi, pedesetak učenika škole na Drenovi dočekalo je s pozitivnim reakcijama. Klapski »školski sat« namijenjen je učenicima starijih razreda osnovnih škola te u obliku interaktivnog predavanja nimalo sličnog onom svakodnevnom školskom satu nudi znanja o temeljnim značajkama sviranja i pjevanja na istarskoj ljestvici te klapskoj pjesmi, povijesnom razvoju klape i klapskog pjevanja, kao i općenita znanja o ljudskom glasu i višeglasnom pjevanju.
Čuvanje baštine
Ženska i Muška klapa Kastav koje djeluju kao sekcije Udruge Kanat – Kastav ovaj su program osmislile s ciljem poticanja zanimanja mladih generacija za vrijednu tradicijsku kulturu. Njime se ujedno želi dati doprinos sustavnom podučavanju te otkrivanju zakonitosti, posebnosti i jedinstvenosti glazbene baštine nastaloj na temeljima čakavštine kojom se govori duž čitave obale Jadrana – od našeg zavičaja, na njegovom sjevernom dijelu pa sve do Dubrovnika na njegovu krajnjem jugu.
Nastupima u osnovnim školama Primorsko-goranske županije Ženska i Muška klapa Kastav svoje dugogodišnje iskustvo, stečeno znanje i ljubav u očuvanju naše bogate kulturne baštine iskorištavaju na najbolji mogući način: kako bi kroz program edukativnog karaktera za one najmlađe kod školaraca dodatno potaknuli njihovo zanimanje za aktivno sudjelovanje u očuvanju našeg vrijednog tradicijskog nasljeđa.
– Prenošenjem stečenih znanja, vještina i iskustva na mlađe generacije moguće je osigurati kontinuitet razvoja, ali i daljnje očuvanje onoga što smo preuzeli iz kulturne riznice od naših starih. Naša obaveza po ovom pitanju je tim veća budući da su pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici i klapska pjesma, ti dragulji našeg izvornog i jedinstvenog kulturnog nasljeđa, na popisu nematerijalne svjetske kulturne baštine UNESCO-a, ističu članovi dviju dugovječnih, višestruko nagrađivanih klapa.
Interaktivni pristup
Sudeći po reakcijama, zanimljiv i zabavan glazbeno-scenski prikaz tradicijskog pjevanja učenicima 6. i 7. razreda Osnovne škole Fran Franković jako se svidio.
– Djeci smo na pristupačan i razumljiv način prikazali što je klapska pjesma i što je istarska ljestvica. Naime, u ovom oglednom satu bavimo se i istarskom ljestvicom i klapskom pjesmom jer su oboje zaštićeni kao kulturna baština. Kroz interaktivni pristup, svojevrsni igrokaz, djeci pokušavamo približiti povijesni razvoj klapske pjesme, kada se i u kojim situacijama u životu pjevala, kakve sve pjesme postoje, kojeg su karaktera, koje su zakonitosti klapskog pjevanja i istarske ljestvice. To im sve pokazujemo kroz pjevanje, otkrio nam je umjetnički voditelj klapa Saša Matovina i dodao:
– Djeca su dosad uvijek reagirala dobro, tim više što možda nemaju tako često priliku čuti pjevanje uživo, pogotovo a cappella pjevanje. Vrlo često smo svjedočili tome da djeca klapskom pjesmom doživljavaju nešto što je na ovim prostorima opće prepoznato kao klapa, a zapravo su to vokalno-instrumentalni sastavi, dok je UNESCO kao klapsko pjevanje prepoznao isključivo pjevanje a cappella. Djeci klapsko pjevanje nije potpuno nepoznato, ali ga ne prepoznaju kao isključivo a cappela izraz.
Što više škola