RIJEKA  Najčešći tumor kod muškaraca je rak prostate, s oko 2.800 novootkrivenih bolesnika i 800 smrti godišnje u Hrvatskoj. Osim raka prostate, svakako treba spomenuti i rak testisa, rak penisa, ali i rak mokraćnog mjehura, koji puno češće pogađa muškarce nego žene. Studeni se diljem svijeta obilježava kao mjesec muškog zdravlja, poznatiji kao Movember. To je globalna inicijativa usmjerena na podizanje svijesti o problemima mentalnog i fizičkog zdravlja muškaraca, s posebnim naglaskom na rak prostate, rak testisa, sprječavanje samoubojstava i probleme mentalnog zdravlja.

Upravo je sve navedeno bilo tema posljednjeg ovogodišnjeg izdanja okruglog stola koji se održava u sklopu projekta »Živi zdravo«, u organizaciji Novog lista te u suradnji sa Specijalnom bolnicom Medico i Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, koji je s naslovnom temom »Muško zdravlje i rak prostate: važnost rane dijagnostike, prevencije i podrške« održan u prostorijama RiHuba. Na okruglom stolu govorili su Fabio Božac, dr. med., specijalist urologije Specijalne bolnice Medico, Nilia Volarević, dr. med., spec. medicinske mikrobiologije s parazitologijom NZZJZ-a PGŽ-a, Marica Štimac, dr. med., spec. psihijatrije NZZJZ-a PGŽ-a i Sanja Ćosić, dipl. psih.- prof., spec. kliničke psihologije NZZJZ-a PGŽ-a. Moderatorica okruglog stola bila je novinarka Novog lista Barbara Čalušić.

Ozbiljnost simptoma

Što se tiče novootkrivenih bolesnika oboljelih od raka prostate, trend je u porastu, a smrtnost je posljednjih godina na istoj razini. Prema riječima dr. Fabia Božca, rak prostate je čest oblik raka kod muškaraca, kod kojega od nastanka do simptoma bolesti može proći više godina. Naime, rak prostate često se razvija tiho, bez izraženih simptoma sve dok bolest ne uznapreduje. Kada se pojave, najčešće uključuju poteškoće pri mokrenju, učestalo mokrenje noću ili tragove krvi u urinu. Moguća je i bol u donjem dijelu leđa, zdjelici ili nelagoda pri mokrenju, dok se u kasnijim fazama mogu javiti umor i neobjašnjiv gubitak težine. Ovi simptomi mogu upućivati i na benigno povećanje prostate, ali ih uvijek treba shvatiti ozbiljno. Pojava simptoma razlog je za pregled urologa i pravovremenu dijagnostiku, koja može biti presudna za ishod liječenja.

– Rak prostate polako raste i sporo napreduje, tako da dugo godina i ne mora davati nikakve simptome. Stoga ne treba čekati pojavu simptoma, nego se već nakon pedesete godine javiti na preventivni pregled, a ukoliko već postoji takva bolest u obitelji, poželjno je pregled obaviti već nakon 45. godine života. Incidencija raka prostate raste s dobi, pojavljuje se najčešće kod muškaraca starijih od 40 godina života, a gotovo polovica muškaraca kod kojih je dijagnosticiran starija je od 50 godina života, rekao je dr. Božac.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije jedan od odjela prati upalna stanja koja se javljaju kod muškaraca i koja mogu prethoditi urogenitalnim karcinomima, ali i njihove simptome nakon terapije.

– Naš odjel mikrobiologije dijagnosticira infekciju urogenitalnog sustava i radimo niz pretraga kojima pokušavamo dijagnosticirati uzroke infekcije. Neke od tih infekcija su direktno povezane s pojavom karcinoma. Možemo reći da je humani papilomavirus (HPV) direktno povezan s pojavom karcinoma penisa i grla, a i kronična upala može imati vezu s pojavom karcinoma. Važno je da pratimo upalna stanja, da damo naš nalaz i da što prije pružimo pacijentu mogućnost što bolje terapije kod liječenja. Neke terapije provode se duže vrijeme, a važan je kod upalnih procesa i izbor pravog antibiotika, jer ne djeluju svi jednako na infekciju, istaknula je dr. Nilia Volarević, koja je uputila apel roditeljima djece školske dobi da se odazovu na poziv na cijepljenje protiv HPV-a.

Uloga obitelji

Statistike pokazuju da se žene ćešće odazivaju preventivnim pregledima i brinu o svojem zdravlju više od muškaraca, a muškarcima se teže suočiti s potencijalnim bolestima. Dr. Marica Štimac rekla je kako su muškarci direktni i jednostavni, ali teže izražavaju svoje emocije.

– Muškarcima je podsvjesno nametnuta uloga jačeg spola, oni imaju veliku odgovornost na svojim leđima, pa se upravo zato teže suočavaju s tjelesnom i psihičkom slabošću. To ne treba biti tako, jer nama je cilj kod svih naših pacijenata, pa tako i kod muškaraca, da nam se jave, da popričaju s liječnikom. Kod svakog pregleda se javi jedno iščekivanje i strah zbog nalaza. Ne treba se bojati, i mi liječnici smo ljudi, rekla je dr. Štimac.

Suočavanje s malignim bolestima teško je i ženama i muškarcima. Prema riječima prof. Sanje Ćosić, kod muškaraca je to vrlo burno.

– Muškarci itekako doživljavaju emocije, samo su ponekad odmalena naučeni da ih ne izražavaju javno, da ne plaču. Međutim, šok, nevjerica, bijes, tuga, neizvjesnost, normalne su reakcije čovjeka koji čuje dijagnozu da ima rak. Muškarci ne pričaju pretjerano o tome, povlače se u sebe. Tu je važna uloga obitelji, koja treba biti nenametljiva, ali prisutna, a važna je i podrška šire zajednice, kako bi pacijenti osjetili da nisu sami. Dobre su u tom smislu individualne i grupne terapije, istaknula je prof. Ćosić, dodajući kako psiholozi pacijente uče tehnikama kojima si mogu pomoći u kriznim situacijama, pa im se preporuča tehnika dubokog disanja koja smanjuje anksioznost, da identificiraju negativne misli koje često mogu biti iracionalne, da zadrže rutinu i kontrolu nad vlastitim životom jer, pojasnila je, muškarcima nakon dobivanja uloge pacijenta ostaje uloga oca, supruga, sina, prijatelja.

Mentalne teškoće

Dr. Marica Štimac dodala je kako se malo govori upravo o istovremenom liječenju mentalnih poteškoća.

– Prva linija kod liječenja mentalnih bolesti su psiholozi. Tu imamo nekoliko faza koje su normalne reakcije kod pacijenata s dijagnozom raka – prva faza je neprihvaćanje bolesti, druga faza »kud baš ja«, zatim dolazi faza depresije, potom faza prihvaćanja bolesti. Uza sve to se javlja tjeskoba, anksioznost, ali i neke fizičke tegobe poput učestalog mokrenja, glavobolje, probavnih smetnji, smetnje sna, promjene tjelesne težine. Jedan od načina djelovanja na depresiju je psihoterapija, a potom i antidepresivi koji ne izazivaju ovisnost, navela je dr. Štimac.

Dr. Fabio Božac mišljenja je kako se muškarci ne plaše pregleda, koliko ishoda, odnosno krajnjih rezultata pretraga.

– Pregled počinje razgovorom, obično napravimo UTZ, a pacijenti nam često dođu s gotovim tumorskim markerima, poznatijim kao PSA. Ako se posumnja da se radi o malignoj bolesti prostate, pacijenta upućujemo na daljnju obradu, napravimo MR prostate, a dijagnoza same bolesti se bazira na biopsiji prostate. Kvaliteta života nakon liječenja ovisi o ishodu liječenja, a on o stadiju bolesti. Kod prva dva stadija, kada je bolest unutar kapsule prostate, vrlo je visok postotak izlječenja, točnije petogodišnje preživljavanje pacijenata je gotovo sto posto, desetogodišnje 98, a petnaestogodišnje 95 posto. Međutim, kod metastatske bolesti petogodišnje preživljavanje je oko 50 posto, istaknuo je dr. Božac.

Probir pacijenata

Preventivni pilot-program za probir i rano otkrivanje raka prostate u Hrvatskoj od prošle godine provodi se u dvije zagrebačke bolnice – KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice. Usmjeren je na muškarce životne dobi od 55 do 69 godina koji nikada nisu bolovali od raka prostate i koji nisu radili pretragu PSA u zadnjih 12 mjeseci. U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a, koji je prvi u Hrvatskoj prije dvadesetak godina počeo s preventivnim pregledima ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva, a koji je potom ušao i u nacionalni program, nadaju se kako bi ovaj program uskoro mogao biti dostupan i pacijentima u Rijeci. Prema riječima dr. Nilie Volarević, ti programi su jako važni jer daju ranu dijagnozu, koja omogućuje bolji ishod liječenja i smanjuje smrtnost.

Na okruglom stolu govorilo se i o utjecaju raka na spolnost, pa je tako dr. Fabio Božac rekao kako rak prostate umanjuje i degradira kvalitetu spolnog života, posebno kod radikalnih metoda liječenja, kao što je operacija uklanjanja prostate, a tome uzrok može biti i zračenje, iako u manjoj mjeri.

– Sve ove palijativne metode svode se na kontrolu testosterona, koji je odgovoran za libido. Ono što nam je na raspolaganju su tablete viagre, injekcija u spolovilo ili proteze, rekao je dr. Božac.

Zaključak okruglog stola bio je da je potrebno muški se brinuti o zdravlju, ne čekati simptome, odazivati se na preventivne preglede, razgovarati.