ŽIVI ZDRAVO

Okrugli stol na temu »Dišimo bolje«: Ovisnost o duhanskim proizvodima među mladima je u porastu

Sanja Gašpert

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

O posljedicama ovisnosti o pušenju, prevenciji i liječenju na okruglom stolu govorile su specijalistica pulmologije iz Specijalne bolnice Medico dr. Suzana Sinovčić-Kolanović, psihijatrica i subspecijalistica bolesti ovisnosti iz NZZJZ-a dr. Jadranka Negulić, pulmologinja Medica dr. Doris Ažić te klinička psihologinja iz NZZJZ-a PGŽ-a, profesorica Snježana Božić

Hrvatska je treća zemlja u Europi po učestalosti pušenja među odraslim osobama. Recentna ispitivanja pokazuju da čak 37,9 posto osoba u dobi od 15 do 64 godine redovito konzumira cigarete. Sve popularnije električne cigarete i uređaje za zagrijavanje duhana koristi 12 posto odraslih u Hrvatskoj, dok se u populaciji mladih taj broj penje na gotovo 20 posto.


Upravo su mladi ove godine u fokusu obilježavanja Svjetskog dana nepušenja koji je nedavno obilježen pod geslom »Razotkrivanje privlačnosti«. Bolesti dišnih organa povezane s pušenjem, kao i prevencija te načini prestanka pušenja bili su tema novog izdanja projekta »Živi zdravo«, održanog u knjižari VBZ-a u Rijeci, u organizaciji Novog lista te u suradnji sa Specijalnom bolnicom Medico i Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. O posljedicama ove ovisnosti, prevenciji i liječenju na okruglom stolu naziva »Dišimo bolje« govorile su stručnjakinje Medica i NZZJZ-a PGŽ-a – specijalistica pulmologije iz Specijalne bolnice Medico dr. Suzana Sinovčić-Kolanović, psihijatrica i subspecijalistica bolesti ovisnosti iz NZZJZ-a dr. Jadranka Negulić, pulmologinja Medica dr. Doris Ažić te klinička psihologinja iz NZZJZ-a PGŽ-a, profesorica Snježana Božić. Okrugli stol moderirala je novinarka Novog lista Barbara Čalušić.


Dr. Suzana Sinovčić-Kolanović uvodno je podsjetila na brojne bolesti koje nastaju kao posljedica pušenja, od onih vezanih uz respiratorne organe, ali, dodala je, posljedice pušenja ostavljaju traga i na sve druge organe.


Škola nepušenja



– Duhanski dim ulazi kroz pluća i krvožilje te tako prodire do svih organa u tijelu, pa stvara i niz drugih bolesti – od karcinoma, raznih bolesti pluća, među kojima je i KOPB, kronična opstruktivna bolest pluća, koja zapravo predstavlja kroničnu upalu dišnih putova i plućnog parenhima. Također, pušenje smanjuje libido, žene koje puše teže ostanu trudne, a novorođenčad majki koje puše rađa se s manjom porođajnom težinom. Tu su i razne gastrobolesti, osteoporoza, kardiovaskularne bolesti, karcinomi uha, grla, nosa, pluća, bubrega, mokraćnog mjehura, prostate…, rekla je dr. Sinovčić-Kolanović.


Kada se govori o nikotinu, zdravstveni djelatnici podsjećaju i na takozvanu »kemiju mozga« jer nikotin utječe na moždane funkcije. Dr. Jadranka Negulić istaknula je kako konzumacija nikotina iz duhanskih proizvoda aktivira receptore u mozgu, oslobađa neurotransmitere, pa svi ti mehanizmi utječu na razvoj ovisnosti.


– Kada nikotin uđe u organizam, veoma brzo se distribuira kroz krvotok, a može prijeći i moždanu barijeru. Nikotin je jedan od najjačih aditivnih sredstava, pa, također, utječe na raspoloženje. Korisnici nikotina često spominju osjećaj relaksacije, opuštenosti i ugodnosti, a zbog smanjenja apetita i povećanja metabolizma, mnogi pušači mogu izgubiti tjelesnu težinu, rekla je dr. Negulić, koja je podsjetila kako u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a odnedavno djeluje Škola nepušenja.



– Škola se provodi od siječnja ove godine, a polaznici su ljudi koji već dugo konzumiraju duhan i duhanske proizvode. Njihova najveća tegoba po prestanku pušenja je apstinencijski sindrom, koji izaziva promjene raspoloženja, anksioznost, smetnje koncentracije, umor, povećan apetit… Škola nepušenja pomaže im da savladaju psihičku žudnju. Naime, lako je prestati pušiti, ali nije lako održati apstinenciju. U ova tri ciklusa Škole 43 posto polaznika je u apstinenciji. S polaznicima organiziramo grupni rad s podrškom, dajemo im informacije kako se hraniti i baviti tjelesnom aktivnošću, pojasnila je dr. Negulić. Specijalna bolnica Medico također radi na prevenciji i liječenju bolesti uzrokovanih pušenjem, pa tako, prema riječima dr. Suzane Sinovčić-Kolanović imaju program za pušače, u kojem rade pulmolozi, radiolozi, psiholozi, kao i razni drugi stručnjaci.


– Nažalost, 25 posto pušača oboljelih od karcinoma pluća umire prije 65. godine života. Zbog toga je jako važno takozvano pulmološko djelovanje, odnosno pušače upućivati na dodatne preglede, rekla je dr. Sinovčić-Kolanović.


Važno je ne plašiti pušače


U Hrvatskoj se od 2020. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća čija su ciljana skupina upravo pušači starosne dobi između 50 i 75 godina, kao i oni koji su prestali pušiti prije petnaest godina.


– Rano otkrivanje bilo kojeg karcinoma, pa tako i karcinoma pluća povećava mogućnost uspješnog liječenja i poboljšava preživljavanje. Detaljno očitanje CT nalaza pokazuje razne promjene na plućima, kao i kalcifikate na koronarnim žilama. U ovih pet godina kroz program je obrađeno oko 40 tisuća ljudi te je 600 karcinoma nađeno u ranoj fazi, istaknula je dr. Doris Ažić.



Pušenje je tvrdokorna ovisnost koju pušači povezuju s brojnim ritualima – od prve jutarnje kave, opuštanja pa i socijalnih kontakata.


– Svako ovisničko ponašanje je naučeno ponašanje, pa se za prestanak pušenja koristi psihoedukacija, rad na svjesnosti i grupni rad s podrškom. Važno je ne plašiti pušače, a žudnja za cigaretom jaka je i do mjesec dana nakon odvikavanja. Kao neke od tehnika važne su hidratacija, odnosno piti puno vode, fizička aktivnost, kratkoročni ciljevi tipa »danas ne pušim«, tehnika odgode, materijalizacija dobitka na način da novce koje taj dan nismo potrošili na cigarete stavljamo u teglicu, rekla je profesorica Snježana Božić. Dodala je kako je među 28 polaznika Škole nepušenja osam muškaraca i dvadeset žena.


– Ženama je teže prestati pušiti, jer, dok su muškarci ovisni o nikotinu, žene su ovisne o svemu oko nikotina, odnosno, upravo one više pušenje povezuju s nekim ritualima, poput prve jutarnje kave, opuštanja, druženja s prijateljicama i slično, pojasnila je Božić.


U posljednje vrijeme klasične cigarete sve se više zamjenjuju duhanskim proizvodima poput grijanog duhana i raznih aroma. Dr. Doris Ažić istaknula je kako je Svjetska zdravstvena organizacija strogo protiv takvih proizvoda zbog njihove naglašene štetnosti na zdravlje. – Proizvodima kojima se zagrijava otopina udiše se aerosol s toksičnim tvarima, pa SZO ne preporučava ništa od navedenog, pojasnila je dr. Ažić.


Ponuda proizvoda koji predstavljaju alternativu cigaretama jedna je od opcija zamjene za duhanske proizvode, međutim, prema riječima profesorice Snježane Božić, ti su proizvodi također štetni, ako ne i štetniji od duhanskih.


– E-cigarete su također opasne, posebno jer se minimalizira njihova štetnost. One također imaju nikotin i stvaraju ovisnost – fizičku i psihičku, istaknula je dr. Božić.


Ovisnost o duhanskim proizvodima među mladima u porastu je te je, prema riječima dr. Jadranke Negulić potrebno puno raditi na prevenciji, s kojom treba početi rano, već u vrtićima i školama.



– Jako je važan utjecaj obitelji, jer obitelj daje primjer svojim ponašanjem, djeca kopiraju roditelje i identificiraju se s njima. Djecu i mlade treba educirati o štetnosti duhanskih proizvoda na načine primjerene njihovoj dobi. S djecom treba razgovarati i o načinima kako se oduprijeti vršnjačkim pritiscima, rekla je dr. Negulić.


U vrhu europskih zemalja


Sve je to važno jer pušenje utječe na zdravlje i razvoj djece i mladih, ostavlja posljedice takvih navika u odrasloj dobi.


– Djelovanje nikotina kod mladih najviše je izraženo na mozak, pa tako utječe na njihovo ponašanje, pažnju, učenje, raspoloženje, kontrolu impulsa, u konačnici i na KOPB i karcionome raznih sijela. Ljudskom organizmu potrebno je čak petnaest godina da se nakon prestanka pušenja vrati na ishodišne »postavke«, rekla dr. Doris Ažić.


Hrvatska se po broju pušača nalazi u vrhu europskih zemalja te se njihov udio u općoj populaciji godinama ne mijenja. Ni zabrane oglašavanja i konzumacije, pa ni cijena samog proizvoda nisu bitno utjecale na njihov broj.



– Veliku ulogu imaju javnozdravstvene kampanje. Potrebna je bolja i jača kontrola zakona koji to regulira kako bi takve kampanje bile učinkovite u smanjenju broja pušača. Važna je dostupnost svih programa koji su nužni kod prestanka pušenja, tu temu treba uvesti u obiteljsku i školsku medicinu. Možda čak i utjecati na influencere da ponude atraktivne sadržaje za mlade, istaknula je profesorica Snježana Božić.