RIJEKA – Nacionalizam je neutemeljeno veličanje vlastite nacije, izraženog mita o naciji kao žrtvi. “Političke elite” dodjeljuju Crkvi ulogu čuvara nacionalnog jedinstva, što je ona kroz povijest rado prigrlila. Zato je i dolazilo do sablazni. No, identitet ne dolazi od nacije, već od Isusa Krista. Krštenjem se gubi identitet nacije, a rađa identitet zasnovan na Bogočovjeku. Moramo izabrati između nacije i Krista, rekao je umirovljeni profesor i pravoslavni svećenik, Vladan Perišić na javnoj tribini “Od dogme do dijaloga: teologija pred suvremenim izazovima” što se održala u Nadbiskupskom ordinarijatu u Rijeci, javljaju iz Riječke nadbiskupije.

Uz njega na tribini su sudjelovali Lejla Demiri, izvršna direktorica Centra za islamsku teologiju Sveučilišta u Tubingenu, Johanna Gustafsson Lundberg, profesorica etike na Centru za teologiju i religijske studije Sveučilišta u Lundu, Marko Medved, teolog i crkveni povjesničar, profesor riječkom na Medicinskom fakultetu i Sergio Massironi, profesor teologije na Universita Cattolica del Sacro Cuore u Italiji. Moderirao je isusovac Pater Stanko Perica.

Uz temu nacionalizma, koje se dotaknuo i Marko Medved, rekavši da se nacionalni identitet stječe rođenjem, a crkveni krštenjem.

– Kršćanstvo nadilazi narode, sabire svoje članove iz svih naroda, čija domovina nije ovdje na Zemlji. Crkva ima zadaću koristiti povijest kao pomagalo u približavanju istina vjere izrečenim na način koji suvremeni čovjek može razumjeti. Kao što enciklika Gaudium et Spes kaže, ‘Crkva ima zadaću ispitivati znakove vremena u svjetlu evanđelja’. Bog nam progovara kroz objavu, ali i progovara kroz povijest, rekao je. Dodao je da se kao crkveni povjesničar usuđuje reći da je Crkva previše zagledana u prošlost i u povijest.

– Možda je razlog strah od sadašnjosti i budućnosti. Kakav bi trebao biti pristup Crkve prema povijesti? Crkveni povjesničari bi trebali više poučavati o pojmu sakralizacije povijesti koji govori o miješanju nacionalnog i crkvenog identitet, rekao je Medved.

Lejla Demiri navela je i tri najaktualnija izazova današnjice: klimatske promjene, umjetna inteligencija (AI) i različite vjerske tradicije.

– Klimatske promjene aktualna su tema i kršćanstva i islama. Regulacija korištenja umjetne inteligencije također. Što se susreta s drugim tiče, važna je međusobna teološka gostoljubivost, teologija ‘s drugim, i pred drugim’. Važno je i nastojanje oko međureligijskog dijaloga kojeg ne obavljaju religije već pojedinci, rekla je Demiri.

Johanna Gustafsson Lundberg istaknula je da teologija u današnjem društvu, da bi bila učinkovita, mora uzeti u obzir globalnu mobilnost, povećanu religioznu pismenost i vlastitu odgovornost.

Sergio Massironi istaknuo je da ekološka osviještenost nije nova tema za Crkvu, jer se zasniva na vjeri u Boga Stvoritelja.

– Ako nas nije briga za stvoreni svijet, mi ispovijedamo nešto drugo, ali ne stav koji je u osnovi dogma. Socijalna pravda također je tema koja zahtijeva snažan dijalog unutar Crkve. Ako dijaloga nema imamo pojavu hereza koje smo imali nekad: gnosticizam i pelagijanizam, rekao je Massironi, prenosi Riječka nadbiskupija.