
Marin Gregorović, Neven Kruljac i Ana Kučić u Osoru / Foto B. PURIĆ
povezane vijesti
OSOR Pokušaji utjecaja na promjene te razni oblici odgađanja nisu urodili plodom i ovih će dana dva grada, Cres i Mali Lošinj, hitno kroz svoja gradska vijeća raspravljati o, dojam je, neizbježnom pripajanju svojega zajedničkog komunalnog poduzeća “Vodoopskrba i odvodnja Cres-Lošinj” krčkim “Ponikve vodama”, kao posljednji čin prije šest godina određenog okrupnjavanja vodouslužnih područja u Hrvatskoj.
Konferenciju za novinare u Osoru su održali lošinjska gradonačelnica Ana Kučić (HDZ), creski gradonačelnik Marin Gregorović (SDP) te član uprave “Vodoopskrbe i odvodnje Cres-Lošinj” Neven Kruljac. Prema njihovim riječima, nakon što su u ponedjeljak održali sjednicu skupštine tvrtke, koju čini upravo gradonačelnički dvojac, do 10. srpnja uslijedit će sazivanje sjednice gradskih vijeća, jer bi u protivnom nadležno ministarstvo pripajanje moglo provesti prisilom, odnosno cresko-lošinjskoj tvrtki ukinuti licencu za obavljanje djelatnosti. Dvoje gradonačelnika i član uprave istaknuli su da su iscrpljeni načini izbjegavanja ovog raspleta, lobiranjem i ustavnim tužbama te da je u odnosu na ranije odredbe jedini postignuti korak veća autonomija podružnica objedinjenih poduzeća. Na naše pitanje što to znači za sadašnje radnike “Vodoopskrbe i odvodnje”, Kruljac je odgovorio da će radnici ostati zaposleni, čak i da očekuje neka nova radna mjesta s obzirom na aktualne i najavljene radove (aglomeracija Cres-Lošinj te Unije i Beli), a da će oni koji su sada u objedinjenim službama s “Komunalnim uslugama Cres-Lošinj” biti zaposleni na po pola radnog vremena u dva poduzeća.
Kruljac je rekao da je kao temelj dodjele suvlasničkih udjela u objedinjenom poduzeću uzet kapital tvrtki 31. prosinca 2018. godine, što je cresko-lošinjskom dijelu značilo 14 posto, iako je prodana voda 2018. godine bila 36 posto od ukupne količine na području Krk-Cres-Lošinj. Osim toga, s obzirom na brojnost krčkih jedinica lokalnih samouprava, njih sedam, naspram dvije na cresko-lošinjskom području, postoji i bojazan od nadglasavanja prilikom strateških odluka.