RIJEKA – Problematikom sestrinstva potrebno je pozabaviti se ozbiljno i temeljito kako bi se spriječila daljnja devastacija sustava zdravstva, a da bi se očuvalo ono najvrednije što zdravstvo ima, medicinske sestre i tehničare, najvažnije je definirati probleme te osvijestiti ulogu i vrijednost sestrinske struke, rečeno je uoči 16. županijske sjednice Povjerenstva za ravnopravnost spolova koja se jučer održala u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke.

Sve teži zadaci

Temu sjednice predstavili su predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova PGŽ-a Gordana Saršon, predsjednica Podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara PGŽ-a Mirjana Lakić i članica Mihaela Hoti, predsjednica Povjerenstva za mlade liječnike Hrvatske liječničke komore Marija Rogoznica i predsjednik Podružnice KoHOM-a za PGŽ Leonardo Bressan.

– Statistički podaci pokazuju da su medicinske sestre i medicinski tehničari zastupljeni sa 70 posto u ukupnom broju zdravstvenih djelatnika u zdravstvu, a čak 90 posto njih su žene. Sestrinstvo je dominantno ženska profesija i najviše je zastupljena u zdravstvenom sustavu, međutim, unatoč svojoj nezamjenjivoj ulozi, zvanje medicinske sestre percipira se kao pomoćno zanimanje, istaknula je Mihaela Hoti te naglasila da odgovornim smatra i rodnu terminologiju koja aludira na obiteljske, a ne profesionalne odnose medicinskih sestara i pacijenata. Također, dodala je da je prosječna životna dob medicinskih sestara iznad 40 godina, a čak četvrtina starija je od 55 godina te se osvrnula na dugogodišnji kronični nedostatak medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu.

– Pred medicinske sestre postavljaju se sve teži zadaci, što zbog razvoja tehnologije i potrebom za stalnom edukacijom, ali i teških uvjeta rada koji prelaze mogućnosti osoblja, a koje je dodatno opteretila pandemija COVID-19. Posljedično dolazi do iscrpljivanja, sagorijevanja i pobolijevanja postojećeg kadra i odlaska u druge zemlje ili napuštanja struke, upozorila je Hoti te naglasila potrebu ozbiljnog pristupanja rješavanju problema kako bi se spriječila daljnja devastacija sustava zdravstva.

Bolje od statistike

Marija Rogoznica, kao predsjednica Povjerenstva mladih liječnika unutar Hrvatske liječničke komore, istaknula je da je prosječna dob liječnika u Primorsko-goranskoj županiji bolja od državne statistike. Naime, u Hrvatskoj ima 15.569 liječnika, od čega 63 posto čine žene, dok je udio umirovljenika koji rade na četiri sata 3 posto, a dob liječnika starijih od 60 godina iznosi 15 posto.

U našoj županiji imamo 1.254 liječnika čija prosječna dob iznosi 47 godina, dok je liječnika iznad 60 godina 17, a umirovljenika 4 posto te je udio liječnica 63 posto.

– Na državnoj i županijskoj razini među liječnicima, ali i specijalizantima, jednak je udio žena. Međutim, u našoj županiji prosječno su liječnici mlađi te je važna i nužna pametna i mudra strategija planiranja zdravstvenog kadra. Iz perspektive mladih liječnika mogu reći da bi prijedlog otvaranja dječjeg vrtića u sklopu riječkog Kliničkog bolničkog cetra bila izvrsna ideja kako podupirati mlade majke i liječnice. KBC Zagreb ima svoj dječji vrtić, zašto ga ne bi imala i Rijeka, zaključila je Rogoznica.