RIJEKA – Sveučilište u Rijeci jučer je objavilo životopise i programe rada kandidata za rektora, a u trećem pokušaju izbora rektora sudjeluju prof. dr. Goran Hauser, prof. dr. Davor Vašiček i prof. dr. Marin Karuza.

Sadašnjem v. d. rektora prof. dr. Vašičeku ovo je prva kandidatura u utrci za tu funkciju, a u svom programu rada naglašava da će mu u fokusu biti jačanje istraživačke izvrsnosti i inovacijskog kapaciteta, kroz interdisciplinarne timove, nacionalne i europske projekte, modernizacija obrazovnog procesa uz uvođenje mikrokvalifikacija, fleksibilnih putova učenja i povezivanje s tržištem rada, kao i međunarodna vidljivost i prepoznatljivost Sveučilišta u Rijeci u okviru europskih sveučilišnih alijansi i globalnih mreža. Kroz jačanje centara izvrsnosti, otvorenu znanost i međunarodne suradnje, Sveučilište će povećati svoju istraživačku produktivnost i prepoznatljivost.

Međunarodna afirmacija

– Cilj mi je da se Sveučilište u Rijeci pozicionira među vodećim hrvatskim i srednjoeuropskim institucijama po kvaliteti i vidljivosti svojih rezultata – kao mjesto gdje se znanost i umjetnost živi, a obrazovanje neprestano obnavlja kroz istraživanja. Želim da Sveučilište u Rijeci postane prostor podrške, dijaloga i sigurnosti, gdje studenti i zaposlenici mogu razvijati svoj puni potencijal – akademski, profesionalno i osobno. U tom smjeru planiram ojačati Sveučilišni savjetovališni centar, najavljuje prof. dr. Vašiček.

Planira razviti i portal za povezivanje studenata i poslodavaca koji će omogućiti jednostavan pristup prilikama za praksu, mentorstvo i zapošljavanje, a posebnu će pozornost posvetiti sportskim, kulturnim i volonterskim programima. Ujedno ističe da će osnažiti partnerstva s gradom, županijom, školama i gospodarstvom, podržavat će inovacijske i poduzetničke inicijative proizašle iz Sveučilišta, a planira i potaknuti daljnji razvoj studija na engleskom jeziku, jačanje podrške stranim studentima i jaču promociju Sveučilišta u europskom i regionalnom okruženju.

– Moja ambicija nije da Sveučilište u Rijeci postane najveće, nego da postane najvjerodostojnije – institucija u koju građani, studenti i partneri imaju povjerenja jer prepoznaju njezinu odgovornost i kvalitetu. U svojem ću se mandatnom razdoblju ravnopravno posvetiti osuvremenjivanju upravljanja Sveučilištem, optimizaciji postojeće i gradnji nove infrastrukture, zalaganju za snažniju međunarodnu afirmaciju Sveučilišta, poticanju znanstvene i umjetničke izvrsnosti te posebice transfera tehnologije i znanja, kao i olakšavanju inoviranja visokog obrazovanja, uz naglasak na stvaranje primjenjivih programa na svim razinama, postavljanje studenata u središte obrazovnog procesa i pružanje podrške za profesionalni razvoj svih uključenih dionika, navodi prof. dr. Vašiček.

Točke dobrodošlice

Dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr. Hauser, u utrci za rektora sudjeluje treći put, a u programu rada zalaže se za unapređenje studentskog standarda, širenje studentskog smještaja, ali i bolju iskorištenost postojeće infrastrukture kada su u pitanju novi studijski programi.

– Glavni cilj je pokrenuti snažne procese modernizacije svih aspekata djelatnosti, unapređenja unutrašnjih sustava podrške sastavnicama te povećanja vanjske prepoznatljivosti Sveučilišta u Rijeci, istovremeno stvarajući identitet uključivog visokog učilišta izgrađenog na temeljnim vrijednostima Europskog prostora visokog obrazovanja koje kontinuirano njeguje i potiče dodatan razvoj postojećih uspješnih praksi, ističe prof. dr. Hauser.

U nizu inovativnih ideja koje iznosi, prof. dr. Hauser najavljuje i osnivanje Ureda za međuinstitucionalnu suradnju s ciljem poticanja multidisciplinarnog pristupa, objedinjavanja i koordiniranog djelovanja različitih sastavnica Sveučilišta u Rijeci, posebice prema gospodarstvu, regionalnim i lokalnim jedinicama te privredi. Jedan od ključnih ciljeva mu je i međunarodna afirmacija Sveučilišta s obzirom na to da omogućava povećanje prisutnosti u programima stipendiranja i istraživačkim timovima, kao i interesu pristupnika za studije, uz olakšavanje modernizacije obrazovanja i razvijanje karijera djelatnika. Kao iskorak najavljuje Sveučilišne točke dobrodošlice kao središnjeg informacijskog i integracijskog servisa za međunarodne studente, nastavnike, znanstvenike, umjetnike, administrativno osoblje te goste. Planira pokrenuti preventivni program UNIRI Inclusive Campus u kojem će se razvijati i provoditi preventivni programi za borbu protiv diskriminacije i osnaživanje svih skupina studenata, od stranih, ranjivih do podzastupljenih, a kao jedan od prvih koraka najavljuje snažnu suradnju s Hrvatskom maticom iseljenika i uvođenje stipendije za pripadnike hrvatskog iseljeništva. Planira osnovati i Sveučilišnu galeriju, čime će Sveučilište napraviti značajan iskorak potpori razvoju kulture i umjetnosti, Sveučilišni centar za inoviranje i digitalnu transformaciju visokog obrazovanja, a kao poseban projekt najavljuje i Centar za očuvanje i promociju kulturne baštine, obrazovnih vrijednosti i identiteta sjevernoga Hrvatskog primorja.

Njemački model

Za prof. dr. Marina Karuzu s Fakulteta za fiziku, koji je nekad obnašao i funkciju dekana te ustanove, ovo je druga kandidatura za rektorsku funkciju, a u svom programu rada ističe četiri ključna prioriteta koji će definirati njegovo vodstvo. Naime, zalaže se za funkcionalnu integraciju iznoseći da Sveučilište ne bi trebalo biti jednostavni skup sastavnica, nego organizam u kojem svi dijelovi zajedno rade i pridonose istom cilju. Drugi su mu cilj efikasnost i transparentnost jer kako navodi, danas su svi djelatnici nevjerojatno opterećeni količinom birokracije koja nerijetko dolazi s više razine. Cilj je stvoriti podržavajuće okruženje u kojem administrativne službe služe kao stvarna podrška znanstvenom i nastavnom radu, a ne kao dodatno opterećenje. Zalaže se i za jednostavnije postupke i pravedniju valorizaciju vezano za nova pravila za napredovanja u zvanjima, a među ključne ciljeve ubrojio je i komunalne probleme koji se odnose na uvođenje odvajanja otpada i optimizaciju parkiranja. Za učenje i poučavanje smatra da je segment života na Sveučilištu koji ne zahtijeva veće intervencije budući je kvaliteta učenja i poučavanja na visokoj razini, ali najavljuje povećanje izbornosti i modernizaciju studijskih programa. Predlaže i odvažniji korak prema istinskoj demokratizaciji sveučilišnog upravljanja te implementaciji izbornog modela koji će uključiti sve članove sveučilišne zajednice, a iznosi i ideju transformacije Senata te predlaže implementaciju njemačkog modela u kojem u Senatu sjede demokratski izabrani predstavnici sastavnica, dok će se za operativno upravljanje i koordinaciju aktivnosti sastavnica formirati Dekanski kolegij.

U programu rada prof. dr. Karuza se osvrnuo i na razvoj infrastrukture, ocijenivši da to predstavlja posebno bolnu točku s obzirom na kontinuirani manjak financiranja. Trenutno stanje računala i računalnih mreža nije zadovoljavajuće budući da je posljednja značajna nabava IT opreme na velikoj većini sastavnica bila prije gotovo desetljeća.

– U kontekst zastarjele infrastrukture moramo uključiti i sveučilišnu digitalnu riznicu znanja (BURU) koja, unatoč svojim izvrsnim značajkama, postaje tehnološki zastarjela i zahtijeva značajnu nadogradnju kako bi ispunjavala rastuće potrebe moderne akademske zajednice, ističe prof. dr. Karuza.