"In" je panično čitanje deklaracija

Obišli smo riječke trgovačke centre: Strah od zaraze srušio cijene povrća i do 50 posto

Biljana Savić

Nesretni krastavci, zbog sumnje da su kliconoše, prodaju se po bagatelnoj cijeni, gotovo pa bi se moglo reći da se dijele besplatno



RIJEKA Obavještavamo vas da Billa u svojoj ponudi NEMA rajčice, krastavce i zelenu salatu podrijetlom iz Kraljevine Španjolske i SR Njemačke – piše na ulaznim vratima Bille na Škurinjama, s tim da je dio poruke kupcima od riječi NEMA pa nadalje naglašen podcrtanim slovima.


Svejedno, i krastavci iz Hrvatske sniženi su za 33 posto, s 5,99 na 3,99 kuna. Svugdje je istaknuta deklaracija o porijeklu namirnica, tako i na salati kristalki iz Hrvatske, za čiju je glavicu potrebno izdvojiti tek 2,99 kuna. 


Nesretni krastavci, s kojih je tek ovih dana pala ljaga da nisu kliconoše ubojite bakterije E-coli prodaju se po bagatelnoj cijeni. Umalo pa bi se moglo reći da se dijele besplatno. Evo ih u Mercatoru po 1,99 kuna, ok, dvije kune za kilogram. A ispod cijene još piše – »100 posto domaće«. Toliko nikad nisu stajali ni usred ljeta, ni domaći, niti iz Zanzibara. U Kauflandu su, također i oni na čijoj deklaraciji piše da su iz Hrvatske, sniženi s 10,99 na 4,99 kuna. 


Prst krivnje




I u Billi im je cijena snižena s 5,99 na 3,99 kuna, a u Plodinama koštaju 5,99 kuna. Svi redom iz Hrvatske. Unatoč bagatelnim cijenama, ne uočavamo njihove kupce, oni pak radije posežu za paprikama iz Španjolske, čija je cijena skoro pa 30 kuna za kilogram. 



Nakon napisa o epidemiji koja se navodno prenosi konzumacijom svježeg povrća, na riječkoj su tržnici reakcije dvojake. Većina kupaca tvrdi da nije u strahu, no neki prodavači ipak zbrajaju mnogo manje zarade. Benito i Lina Jardas zastupaju one koji se ne boje i, kažu, jedu sve što im dođe pod ruku, bez obzira na medijske napise. »Nije me strah jer razmišljam – neće na mene. I dalje kupujem i jedem povrće, dok moja supruga ionako strajuhe od svega, govori Benito Jardas kroz šalu. Zatičemo ih prilikom kupnje upravo – svježeg povrća.»Ljudi uistinu kupuju manje, kaže prodavačica koja je željela ostati anonimna. »Pitaju otkud je roba. A mi spuštamo cijene. Blitvu ovih dana nisam mogla prodati ni za šest kuna. Isto tako ni zelenu salatu«, kaže gospođa koja pored salate i blitve prodaje i krastavce, peršin, rajčice.

»Nisam prestala kupovati ono što sam kupovala dosad. Salatu kupujem i dalje, blitvu isto, ni od špinata nisam odustala«, govori ljubiteljica »zelenog« Ana. Prodavačica Marija Ušljebrka pak cijelu tu paniku nije ni osjetila. »Idu i blitva i salata i mahune. Ne mogu se požaliti da sam morala spuštati cijene, iste su kao prije, 10 kuna za blitvu«, govori optimistično. »Još uvijek sve to kupujem jer vjerujem da je hrvatsko i da je domaće«, kaže pak Andrea Plavljanić, dok Stošija Veršić spušta cijene krastavaca i tikvica na 5 kuna. »Očajno. Danas sam ih prodavala po cijeni koja je stvarno preniska. Iako je sve moje domaće. Ma, sve je to čista izmišljotina«, zaključuje prodavačica. 



Niske cijene krastavaca posljedica su u prvom redu njihova statusa prvoosumnjičenih za bakteriju E-coli, a potom činjenice što je domaći proizvođačima prodaja sezonskog povrća, poglavito krastavaca i rajčica, pala za 50 posto, kao što je javno kazao predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Zlatko Zagorec.


A krastavcima gotovo i 100 posto. Nakon krastavaca prst krivnje bio je uperen u zelenu salatu, pa u klice organski uzgojene hrane, a između toga i na mlijeko, meso i životinjski izmet. Ništa od spomenutog nije znanstveno dokazano, ali stoji činjenica da je od ove bakterije dosad umrlo 23 ljudi u Europi.


  Podaci o prodaji


Ako je domaćim proizvođačima prodaja sezonskog povrća pala za 50 posto, logično bi bilo zaključiti da je pala i trgovcima. No, trgovački lanci, svi izuzev riječkih Plodina, odbili su nam odgovoriti na pitanje o tome koliko im je pala prodaja povrća. 


 – Za sada bilježimo porast prodaje voća i povrća od 15 posto. To je trenutačna statistika, što će biti dalje, pokazat će vrijeme – kaže nam članica uprave Plodina Đozi Heberling. Trgovkinja na voću i povrću u Plodinama kaže nam da kupci jako gledaju deklaracije o porijeklu. 


  – Gledali su ih i prije, ali sada pojačano – kaže – pa im želimo izaći u susret i staviti deklaraciju na što je moguće uočljivije mjesto. Razumijem ih, ljudi su skeptični, ali na kraju kupe i povrće koja nije iz Hrvatske – kaže nam trgovkinja u Plodinama.