Andrej Marochini sa suradnicima ispred upravne zgrade, površine 1.200 četvornih metara / Foto Vedran KARUZA
Postavili smo pitanje koje već duže vrijeme postavljaju mnogi Riječani – zašto se novi UPOV gradi na Delti, u centru grada, umjesto na nekoj drugoj lokaciji
povezane vijesti
RIJEKA – Novi riječki Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV), vrijedan gotovo 70 milijuna eura, trebao bi, prema planu investitora, KD-a Vodovod i kanalizacija, biti dovršen do kraja 2027. godine. Projekt je službeno započeo u veljači 2022. godine, a do sad su na gradilištu izvedeni radovi u vrijednosti nešto manje od devet milijuna eura.
Izvođači, China Energy Engineering Group Jiangsu i Sumec Complete Equipment and Engineering Co.Ltd., do sad su odradili najveći dio posla na izgradnji upravne zgrade postrojenja, kao i velik dio možda i najzahtjevnijeg dijela cijelog projekta – stabilizacije nasutog tla na kojemu će biti izgrađen Uređaj za pročišćavanje.
Gradilište UPOV-a obišli smo s Andrejem Marochinijem, direktorom KD-a ViK i njegovim suradnicima te predstavnicima izvođača radova. Osim upravne zgrade, površine 1.200 četvornih metara, na kojoj su već izvedeni svi armiranobetonski radovi, a u tijeku su instalacije ventilacije, klimatizacije, vodovoda i kanalizacije, kao i radovi na fasadi, podnim estrisima i knauf zidovima te toplinskoj i hidroizolaciji, malo je toga na gradilištu vidljivo iznad razine tla.
Nosivost tla
No dosad je, ističe Marochini, ugrađeno oko 13 kilometara šljunčanih pilota, a trenutno se izvode mlazno injektirani i armiranobetonski piloti za zaštitu građevinskih jama i povećanje nosivosti tla. Svi ovi radovi, ipak, ne prolaze bez poteškoća.
– Svako gradilište ima svoje probleme, pa tako i ovo. Najveći je problem utjecaj mora, odnosno prodor morske vode kroz teren nasut prije tridesetak godina, ali poduzete su potrebne izmjene projekta i dodatni radovi, kako ne bi bilo utjecaja mora na rad budućeg Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kaže Marochini.
Novi uređaj imat će kapacitet od 200.000 ekvivalent stanovnika te će biti drugog stupnja pročišćavanja, što znači da uz mehaničko uključuje i biološko pročišćavanje.
– Za razliku od postojećeg sustava, cijeli proces pročišćavanja otpadne vode u novom uređaju odvijat će se unutar tri zatvorene tehnološke zgrade, što omogućava da se sav otpadni zrak filtrira prije ispuštanja u okoliš.
Time se učinkovito sprječava širenje neugodnih mirisa u blizini uređaja. Maksimalni dotok otpadne vode iznosit će tisuću litara u sekundi, dok će maksimalni dnevni kišni dotok dosegnuti 58 tisuća kubičnih metara, objašnjava Marochini, dodajući kako je zbog zahtjevnosti, kao i osiguravanja da se radovi mogu paralelno izvoditi, cijeli projekt podijeljen u pet faza, sa zasebno izdanim građevinskim dozvolama.
Proizvedeni bioplin koristit će se za sušenje muljaNovi uređaj sastoji se od spremnika bioplina, ukopanog retencijskog bazena i tri zatvorene tehnološke zgrade: zgrade za mehanički predtretman i primarno pročišćavanje, koja uključuje prihvat sadržaja iz septičkih jama, grubu i finu rešetku, pjeskolov, mastolov i primarno pročišćavanje, zgrade za biološko pročišćavanje te zgrade za obradu mulja. Mulj izdvojen iz prve dvije zgrade vodi se u digestore, gdje anaerobnom mezofilnom digestijom nastaje bioplin koji se dalje koristi za dehidraciju i termalno sušenje mulja do sadržaja suhe tvari od minimalno 90 posto. Projekt uključuje i sve potrebne interne prometnice, parkirališta i hortikulturno uređenje okoliša. |
Slijedi most
Prva se odnosi na već spomenutu upravnu zgradu, druga faza je izgradnja novog mosta preko Rječine, istočno od postrojenja, za koji je u izradi projektna dokumentacija, uz koju su već započeli iskopi i preslagivanje instalacija, a početak građevinskih radova predviđen je krajem ovog mjeseca.
Treća faza odnosi se na ojačanje temeljnog tla, s ugradnjom šljunčanih i armiranobetonskih i mlazno injektiranih pilota za zaštitu građevinskih jama i povećanje nosivosti tla. Najveći dio ovih radova već je završen, a djelomično su, prema Marochinijevim riječima, prebačeni u petu fazu.
Četvrta faza obuhvaća radove na izgradnji kopnene dionice podmorskog ispusta, a peta faza odosi se na glavni objekt UPOV-a.
– To je ujedno i najzahtjevnija faza, sa složenim geomehaničkim radovima koji su velikim dijelom već izvedeni. UPOV će biti smješten u tri zgrade. Radovi napreduju željenom dinamikom, nakon poteškoća koje smo imali na počecima projekta Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka, što zbog pandemije COVID-19, što zbog ruske agresije na Ukrajinu i poremećaja na tržištu koji su uslijedili.
Sada se zaista radi sedam dana u tjednu te vjerujem kako neće biti značajnijih kašnjenja u odnosu na planirane rokove završetka projekta u 2027. godini, kojim će Rijeka dobiti viši stupanj pročišćavanja otpadnih voda i zaštite okoliša, posebno morskog, rekao je Marochini.
Najbolja lokacija
Postavili smo mu pitanje koje već duže vrijeme postavljaju mnogi Riječani – zašto se novi UPOV gradi na Delti, u centru grada, umjesto na nekoj drugoj lokaciji. Prema njegovim riječima, prilikom izrade studije izvodljivosti projekta analiziralo se pet mogućih lokacija, od kojih je Delta izabrana kao najbolja.
– Uz Deltu, analizirali smo izvedivost projekta na lokacijama na Mlaki, Kantridi, Piramidi i u Kostreni. Kantrida je odmah otpala, prvenstveno zbog potrebe pumpanja otpadnih voda, posebno iz istočnih dijelova grada.
Na Mlaki je problem što je zemljište nekadašnje rafinerije, gdje bi se ovakvo postrojenje moglo graditi, u vlasništvu Ine. Kostrena je odbila mogućnost izgradnje UPOV-a na njihovom teritoriju, a ideja pročišćivača na Piramidi, koji bi bio smješten u podzemlju, odnosno u tunelu, odbačena je zbog previsoke cijene.
Tako je kao najbolja izabrana lokacija na Delti, do koje će većina otpadnih voda s obje strane Rječine stizati slobodnim padom, bez potrebe za prepumpavanjem, objasnio je Marochini.
