Gradonačelnik Vojko Obersnel ocijenio je da je u prošlom četverogodišnjem mandatnom razdoblju, od 2017. godine do 2021. godine, Grad Rijeka odradio dobar posao s obzirom na okolnosti s pandemijom koronavirusa i pad proračunskih prihoda, a kao najznačajniji projekt izdvojio je EPK 2020. Poručio je da svome nasljedniku ne ostavlja prezadužen gradski proračun.

– Da je tome tako svjedoči i to da smo za svako kreditno zaduženje dobili suglasnost Ministarstva financija, a koje ne bi dobili da je Grad Rijeka prezadužen. Uz to treba znato razlikovati deficit od zaduženosti Grada.

Deficit je manjak sredstava jer su rashodi bili veći od prihoda i on se skupio u kriznim godinama, ali i kao rezltat porezne reforme vlade zbog koje je lokalna samouprava ostala bez dijela poreznih prihoda.

Deficit je iznosio 250 milijuna kuna, donijeli smo plan smanjenja deficita i on u ovom trenutku iznosi oko 100 milijuna kuna. Da smo realizirali neke sporazume, bio bi i manji od 70 milijuna kuna.

Jednako tako, da nije došlo do pandemije koronavirusa i smanjene gospodarske aktivnosti, deficit bi se dodatno smanjio. U svakom slučaju, u sljedeće dvije godine problem s deficitom više neće postojati.

Što se tiče ukupnih kreditnih zaduženja koja su dugoročna, ona za Grad Rijeku i gradska poduzeća iznose oko 750 milijuna kuna, naveo je Obersnel.

Mandat ukoričen na 270 stranica

Dodao je da svome nasljedniku ostavlja i 200 milijuna eura vrijedne projekte koji se financiraju europskim sredstvima i koji će se krenuti realizirati u narednom mandatu.

Cijelo mandatno razdoblje ukoričeno je na 270 stranica na kojima se nalaze i QR kodovi kako bi korisnici tog materijala dobili potpuni uvid u ono što se radilo od 2017. godine do 2021. godine.

– Vrlo uzbudljive četiri godine su za nama. Ovaj mandat obilježio je projekt Europske prijestolnice kulture u koji je uloženo puno truda, rada i novca.

Zahvaljujući EPK u kulturnu infrastrukturu uloženo je više od 300 milijuna kuna što je najveća takva investicija u Hrvatskoj u zadnjih 30 godina. Rezultat je Muzej grada u Palači šećerane, Muzej modrne i suvremene umjetnosti koji će dobiti još jedan kat jer je zgrada u kojoj je smješten u potpunosti u gradskom vlasništvu, Dječja kuća, a sljedeće godine bit će gotova zgrada Gradske knjižnice.

Uređuje se i okoliš i cijeli taj kvart će postati izuzetno atraktivanNisu polučeni očekivani rezultati, a razlog je pandemija koronavirusa koja nas je zadesila odmah nakon svečanog otvorenj

a i traje i danas.

Programske aktivnosti trebalo je prilagoditi novonastalim okolnostima. Pandemija je utjecala i na gospodarske aktivnosti, a samim tim i na proračunske prihode. Podsjetio bih da su zbog odluka vlade, ali i naših odluka izdvojena velika sredstva kao pomoć poduzetnicima da bi preživjeli.

I prošli i godinu prije nje smo završili s proračunskim plusom, naglasio je Obersnel.

Ugovoreno 300 milijuna eura bespovratno

Riječki gradonačelnik podsjetio je da je Grad Rijeka bio apsolutni šampion u korištenju europskih sredstava jer je ugovorio 552 milijuna eura, a od toga je 300 milijuna eura bespovratnih sredstava.

– Riječ je o 141 projektu, od onih najvećih kao što je projekt Vodovoda i kanalizacije koji je vrijedan 1,7 milijarda kuna do manjih projekata vrijednih nekoliko desetaka tisuća eura. U kunama to izgleda ovako – projekti su vrijedni oko 4,5 milijarda kuna, a bespovratno je 2,2 milijarde kuna.

Mi smo našu komponentu u projektima financirali kreditnim zaduženjima, a poznato je da se jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća mogu zadužiti samo za investicije. To znači da je svaka kuna išla u stvaranje novih vrijednosti.

Izdvojio bih i projekt Urbane aglomeracije u kojem su uz Grad Rijeku još dva grada i šest općina iz riječkoga prstena. Osigurali smo 50 milijuna eura, a od toga iznosa 12 milijuna eura su ostali članovi aglomeracije dobili, s tim da je 8,2 milijuna eura bespovratno.

To potvrđuje nužnost suradnje između Rijeke i okolnih gradova i općina. Taj mehanizam je opravdao svoje postojanje, uvjeren je Obersnel.

Riječki gradonačelnik naveo je da su svoj posao kvalitetno odradila gradska poduzeća i da je Strategija razvoja grada ispoštovana, a dio je je i ulaganje u projekt Pametnog grada koji je pripremio Rijeku za novo digitalno razdoblje.

Obersnel je izdvojio gradnju dva nova vrtića i energetsku obnovu 21 vrtića i škola te stare zgrade Muzeja grada. Riječki gradonačelnik je podsjetio na uvođenje Građanskog odgoja u riječke osnovne škole i uvjeren je da će se s tim projektom koji su prihvatili učenici, nastavnici i roditelji i dalje nastaviti.

Taj nesretni autobusni kolodvor

Gradonačelnik Vojko Obersnel izrazio je žaljenje što u protekle četiri godine nije nastavljen proces decentralizacije kojim bi se omogućilo jačanje lokalne samouprave.

– Dapače, porezna politika vlade je bila takva da su smanjivani prihodi lokalne samouprave. Pozdravljam činjenicu da će građani dobiti veće plaće, s tim da je reforma takva da će oni koji imaju malo najmanje dobiti poreznom reformom.

U isto vrijeme su naše obveze ostale isti, a smanjeni su nam prihodi od poreza. Čak i u najkapitalističkoj zemlji u svijetu, a to je SAD, predsjednik Joe Biden najavljuje poreznu reformu koja će biti takva da će teret oporavka najviše snositi najbogatiji, a kod nas je u Hrvatskoj obratno.

Žao mi je i što smo zbog pandemije koronavirusa morali reducirati programske aktivnosti EPK i zbog čega je izostao efekt jačanja prepoznatljivosti Rijeke jer se reducirao broj dolazaka turista, naveo je Obersnel.

Na pitanje je li mu žao što ni nakon nekoliko mandata nije izgradio novi autobusni kolodvor, a koji je obećavao, Obersnel je odgovorio da je svjestan da mu pitanje autobusnog kolodvora visi na vratu.

– To pitanje je legitimno, ali realizirali smo investicijski ciklus u sportske objekte vrijedan 330 milijuna kuna, izgradili kilometre cesta, vodovodne i kanalizacijske mreže, rekonstruirali plinsku mrežu, a što su projekti vrijedni preko 400 milijuna kuna, realizirali smo oko 330 milijuna kuna u gradnju kulturne infrastrukture.

Mogli smo napraviti i taj nesretni kolodvor i žao mi je što će to na simboličkoj razini ostati kao stalno pitanje. Ali kada bih birao, opet bih napravio isto.

Između autobusnog kolodvora i bazena ili Benčića, izabrao bih ovo drugo. Projekt autobusnog kolodvora je investicija od 50 milijuna eura i bez privatnog investitora se to ne može raditi, zaključio je Obersnel.