Posljednje počivalište

O židovskom groblju na Kozali nema tko brinuti

Ljiljana Hlača

Foto:  Damir ŠKOMRLJ

Foto: Damir ŠKOMRLJ

Nasljednici su ili pomrli, ili ne žive više na ovome području, a riječka židovska zajednica nije više tako velika da preuzme takvu obvezu, upozorila je povjesničarka Daina Glavočić



RIJEKA Obilaskom četrnaest grobnih mjesta istaknutih riječkih obitelji i židovskog groblja na groblju Kozala započeo je Tjedan upoznavanja grobalja Europe, koji traje do 2. lipnja. Riječ je o međunarodnom događaju koji se obilježava u 22 zemlje i na 179 europskih grobalja, a kojeg treću godinu organizira KD Kozala, poduzeće koje upravlja riječkim grobljima s ciljem upoznavanja odnosno valorizacije bogatstva ovog vječnog počivališta.


Mnoga svjetska groblja u okviru ovog Tjedna organiziraju koncerte, predstave, izložbe. Da je KD Kozala ozbiljno krenuo u razradu ovog projekta ukazuje i podatak da je prije šetnje upriličen i kratki glazbeni program te je tiskan promo materijal. 


Veliki odaziv


U uvodnom govoru direktorica KD Kozala Nives Torbarina rekla je da se šetnjom daje svojevrsni značaj ovom groblju koje je jedno od najstarijih u Europi, dok je zamjenik gradonačelnika Marko Filipović izrazio nadu da ćemo svi nešto naučiti tijekom ovog obilaska.




Odaziv građana i ove godine na ovu šetnju, koju je predvodila riječka povjesničarka umjetnosti Daina Glavočić, bio je dobar. Ovog puta predstavljeni su grobovi obitelji Papetti, Rotonda di Granateri, Rasum, Gozzano, Lobish, Andics… odnosno grobovi koji se nalaze na zapadnom dijelu Kozale. Riječ je o riječkim trgovcima, poduzetnicima, industrijalcima, plemićima.


Posjetitelji su imali prilike upoznati se i sa židovskim grobljem, za koje uvijek vlada veliki interes jer se rijetko posjećuje. Prema riječima Daine Glavočić, židovsko groblje je jako zanimljivo s povijesno-kulturološkog aspekta, no ova baština osobito trpi, propada.


– Propada jer više nema tko o tim grobovima brinuti. Nasljednici su ili pomrli, ili ne žive više na ovome području, a riječka židovska zajednica nije više tako velika da preuzme takvu obvezu – smatra Daina Glavočić.


Očuvanje naslijeđa


– Tu su još i vremenske prilike – puno kiše, pa utjecaj čempresa, zatim cijelo groblje nije imalo sreće s velikom burom 2013. godine. Sve to utječe na stanje ukopnih mjesta – rekla nam je Daina Glavočić.


– Dobro je da je groblje Kozala zaštićeno, ali bi bilo još bolje kada bi ono bilo i financijski zaštićeno, kako bi se očuvalo nasljeđe. Jer malo koje mjesto ukazuje na multikulturalnost kako kroz religijski aspekt tako i kroz onaj jezični kao Kozala – zaključila je Glavočić.


Za vječna počivališta na Kozali, groblju koje se prostire na površini od 110.000 metara četvornih, imućni nisu štedjeli za svoj vječni dom. Mnoge grobove odlikuje monumentalnost, pažljivo odabrani reljefni simboli, koji su ruku djelo mnogih istaknutih majstora poput Ivana Rendića, Gastone Iscra Gambato, Lina Grubessich. Do kraja ovog Tjedna mogući je individualni posjet ovom groblju.