Jedan od objekata nužnog smještaja Grada Rijeke u Ulici Antuna Mihića 2G / Foto S. DRECHSLER
Mnogi su u tim skromnim objektima na Drenovi, Škurinjama i Mihačevoj dragi, ostali godinama, a neki i desetljećima. Njima su tamo odrasla djeca
povezane vijesti
RIJEKA Kada je Grad Rijeka prije gotovo četvrt stoljeća otvorio nužni smještaj za svoje najsiromašnije građane, taj je smještaj bio zamišljen kao doista nužni, što znači i na određeno vrijeme. No, u Hrvatskoj se iz siromaštva izlazi jako teško, i mnogi su u tom skromnom smještaju, i obitelji i samci, ostali godinama, a neki – posebno tamo zatečeni stanari – i desetljećima. Njima su tamo odrasla djeca, i mnoga su već otišla svojim putovima, a oni su danas umirovljenici s izrazito malim mirovinama.
Popunjeni kapaciteti
Nužni smještaj je i danas namijenjen za privremeno stambeno zbrinjavanje socijalno ugroženih građana Rijeke, korisnika zajamčene minimalne naknade, to jest državne socijalne pomoći. O tome kako nužni smještaj živi danas, razgovarali smo s dr. Karlom Mušković, pročelnicom riječkog Odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života.
Foto Marko Gracin
– Nužni smještaj Grada Rijeke postoji 22 godine i podrazumijeva korištenje stambenih jedinica – jednu ili više prostorija minimalne kvadrature 16 metara kvadratnih te zajedničkih kupaonica i sanitarnih čvorova, u objektima na Drenovi, Škurinjama i u Mihačevoj dragi. Smještajni kapacitet je 140 stambenih jedinica, i nažalost uvijek su sve jedinice popunjene. To ukazuje na činjenicu da je stanovanje skupo, a posebno nije priuštivo korisnicima državne socijalne pomoći koja je zaista nedostatna za život. Naime, za radno sposobnog samca iznos zajamčene minimalne naknade je 132,72 eura, te upravo iz tog razloga od 2019. godine pravo na smještaj u prostorima nužnog smještaja imaju isključivo korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu pri Zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Rijeka. Nužni smještaj trenutno ima 318 stanara, od kojih je 113 samaca, većinom muškaraca. Ostali korisnici, njih 103 žive u kućanstvima, odnosno obiteljima, sa svojom djecom, sada ukupno 53 djece. Uvjeti stanovanja u nužnom smještaju su skromni, i uvijek mogu biti bolji, upućuje dr. Mušković.
Tko sve može biti korisnik smještaja
Prema Odluci Grada Rijeke, nužni smještaj može se dati na korištenje državljaninu Republike Hrvatske s prebivalištem na području grada Rijeke, strancu i osobi bez državljanstva sa stalnim boravkom na području grada Rijeke, te azilantu i strancu pod supsidijarnom zaštitom s prebivalištem na području grada Rijeke kojem je međunarodna zaštita odobrena posebnim propisom, ako su on i članovi njegova kućanstva korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Županijska služba PGŽ-a, Područni ured Rijeka, uz uvjet da nemaju stan u najmu, stan/kuću u privatnom (su)vlasništvu na području RH, odnosno ne koriste stan u vlasništvu Grada Rijeke bez valjane pravne osnove, ili da nisu otkupili stan nad kojim postoji stanarsko pravo i prodali ga trećoj osobi, doznajemo u riječkom Odjelu za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života. |
Pitamo je koliko dugo korisnici mogu živjeti u nužnom smještaju, i u kakvom su radnom statusu stanari nužnog smještaja.
– U pravilu se nužni smještaj dodjeljuje na pet godina, no ako korisnici ni nakon pet godina nemaju kuda, ako uredno podmiruju vlastite troškove stanovanja i pridržavaju se kućnog reda, dodjeljuje im se i na dulje razdoblje. Radi skupog najma stanova, korisnici u nužnom smještaju žive znatno duže od pet godina, uglavnom do dobivanja gradskog stana u najam, smještaja u ustanovu ili do smrti. Među dugogodišnjim korisnicima ima obitelji s djecom. Korisnici nužnog smještaja često su nezaposlene osobe, a dio njih su i radnonesposobne osobe. Vrlo često su korisnici bolesni, pa i stariji ljudi kojima bi više odgovarao smještaj u udomiteljskoj obitelji ili nekoj ustanovi, ali oni to često odbijaju. Najveći dio korisnika su socijalno ugrožene osobe, koje žive od državne zajamčene minimalne naknade te primaju i obroke iz gradske pučke kuhinje, kaže naša sugovornica.
Udruga Terra brine o socijalnoj uključenosti
Udruga Terra posljednjih pet godina provodi program Povećanje socijalne uključenosti korisnika nužnog smještaja Grada Rijeke, za koji će se u 2024. godini izdvojiti 35 tisuća eura, objasnila je pročelnica Mušković. – Voditeljica nužnog smještaja je svaki dan među korisnicima, tamo gdje oni žive. Udruga Terra je također svaki dan među njima prisutna, štoviše na lokaciji Antuna Mihića 2G, gdje je Grad uredio Centar za podršku beskućnicima. S obzirom na broj korisnika te na činjenicu da se radi o građanima koji su većinom korisnici zajamčene minimalne naknade i samim time socijalno isključeni, ili su u riziku od socijalne isključenosti – pokazala se potreba za njihovim socijalnim uključivanjem. To se čini putem programa udruge Terra, koja se bavi pružanjem psihosocijalne pomoći korisnicima te usko surađuje s ustanovama kao što su Zavod za socijalni rad, Dom zdravlja PGŽ-a, policija, prihvatilišta za beskućnike i ostale organizacije civilnog društva, kaže Mušković. |
Cijele obitelji
U tom smještaju žive i ljudi koji su tamo, prije više od 20 godina, bili zatečeni stanari. Prostori nužnog smještaja prije su bile stambene barake građevinskih poduzeća, a oni su bili njihovi radnici, samci ili s obiteljima.
– Sada su oni umirovljenici, no nažalost nisu se uspjeli nigdje drugdje snaći i ostali su tamo živjeti. Tako je za mnoge te ljude to postao dugotrajni smještaj. Obitelji nastojimo po listi socijalnih stanova, listi prioriteta smjestiti u gradske stanove. I dio se ljudi iz nužnog smještaja preselio u gradske stanove, i samci i obitelji. Naravno, uvjet je da su se prijavili na listu, i da plaćaju svoje račune. Neki korisnici nužnog smještaja, čak ni obitelji ne žele od tamo otići – dugo tamo žive, navikli su, kažu da je to njihov dom. Imamo i nužni smještaj za obitelji, odnosno male stanove s dvije sobe i kupaonicom. Neki su i sami unutar dodijeljenog im prostora izgradili sanitarni čvor. Nerijetko, kada ljudi imaju više djece, odnosno djecu različitog spola, takvom stanu, pridružujemo još jednu sobu. U zgradama nužnog smještaja na Drenovi su samo takvi obiteljski stanovi, a manji broj takvih je i na Škurinjama, opisuje dr. Mušković.
Za dobivanje sobe ili malog stana u riječkom nužnom smještaju oduvijek postoji i lista čekanja. Trenutno na listi nije ni jedna obitelj, ali čekaju mnogi samci, a čeka se oko godinu i pol dana. Gradski socijalni Odjel smještaj korisnika uvijek dogovara s riječkim Područnim uredom Zavoda za socijalni rad, bivšim Centrom za socijalnu skrb, a kad je riječ o osobama koje su bile beskućnici – kada izlaze iz prihvatilišta, a nemaju riješeno stanovanje – redovito i s riječkim prihvatilištima za beskućnike.
– Korisnicima nužnog smještaja Grad Rijeka pomaže u podmirivanju troškova stanovanja, i ti su troškovi za njih minimalni. Grad u potpunosti za njih podmiruje usluge odvoza kućnog otpada i komunalnu naknadu te troškove korištenja vode do 7m3 mjesečno, po članu obitelji i odvodnje otpadnih voda kao i 50 posto cijene najamnine, koja iznosi 0,24 eura po metru kvadratnom. Naprimjer, za 16 metara kvadratnih korisnik plaća 1,92 eura najamnine mjesečno. Pruža im se i pomoć za podmirenje troškova električne energije u dvostrukim iznosima od onih koji su određeni Zaključkom gradonačelnika za 2024. godinu, ovisno o broju članova obitelji, kaže dr. Mušković.
Potreseni nedavnom tragedijom
Pitali smo i o tragediji, smrtnom stradavanju dvojice korisnika, koja se nedavno dogodila u prostoru nužnog smještaja. – Sve nas je to pogodilo. I mene osobno je ta tragedija pogodila, posebno zato što jednog od tih korisnika znam dugi niz godina, i mogu o njemu reći sve najbolje. Takve se stvari događaju i drugdje, a nažalost dogodilo se i u nužnom smještaju. Kako su korisnici nužnog smještaja zbog toga jako uznemireni, dogovorili smo s udrugom Terra da ih se češće obilazi, a ako imaju potrebu za psihološkom pomoći da im se takvu pomoć pruži, rekla je naša sugovornica. |
Održavanje objekata
Koliko Grad Rijeka godišnje izdvaja za održavanje prostora nužnog smještaja, i tko vodi brigu u nužnom smještaju?
U gradskom socijalnom Odjelu, koji je nadležan za davanje na korištenje toga smještaja, kažu da je gradski Odjel za imovinu, nadležan za tekuće i investicijsko održavanje objekata, planirao u ovoj godini za nužni smještaj izdvojiti 30 tisuća eura.
– Grad Rijeka je od osnutka nužnog smještaja ugovor o upravljanju sklopio s Rumatom d.o.o. s kojim surađuje na održavanju objekata, što podrazumijeva i sitne popravke unutar objekata, koji se financiraju iz pričuve, objasnila je naša sugovornica.
Od 2008. godine Grad Rijeka ima s Gradskim društvom Crvenog križa sklopljen ugovor za provođenje programa Organizacija stanovanja u nužnim smještajima Grada Rijeke – i za ovu godinu je za taj program izdvojeno 15 tisuća eura. U sklopu toga programa financira se plaća voditeljice nužnog smještaja, koja je djelatnica Crvenog križa.
