Nikola Osojnak na dužnost ravnatelja Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, druge po veličini zdravstvene ustanove na području županije, stupio je prije nepuna dva mjeseca.

U tom razdoblju, kako sam kaže, nije imao 100 dana prilagodbe, već je od prvog dana krenuo s punom širinom opsega posla te donošenjem odluka.

S 25 godina iskustva rada u privatnom sektoru, od čega je gotovo 20 proveo na rukovodećim pozicijama u financijskom sektoru, Osojnak je drugi ekonomist na čelu Doma zdravlja PGŽ-a u njegovoj povijesti.

Prema njegovim riječima, cilj mu je stvoriti jak i održiv sustav koji pruža primarnu zdravstvenu zaštitu građanima na visokom nivou i u kojem rade zadovoljni djelatnici.

– Financijski sektor je jedan od najreguliranijih sektora u nas i kad dođete u javnu ustanovu, kao što je ova, vidite da je model rada drugačiji.

No, u dijelu vođenja i upravljanja sve je zapravo isto. Osnove racionalnog ponašanja su uvijek iste, moramo biti racionalni i ekonomični jer je to preduvjet za stabilno poslovanje. Iz toga proizlaze investicije i dizanje standarda.

Moja ideja nisu »rezanja« kako najčešće ljudi doživljavaju ekonomiste na tim pozicijama, no Dom zdravlja želim učiniti jačim, dugoročno održivim i dovoljno stabilnim da uđe u ozbiljan investicijski ciklus koji će rezultirati povećanjem kvalitete usluge za sve građane, kaže Osojnak.

Kadrovski problemi

Prostor za napredak ustanove vidi kod neujednačene dinamike ulaganja u pojedine djelatnosti Doma zdravlja, pogotovo one koje građani najviše koriste, a to je obiteljska medicina.

– Za to ne vidim razloga i tu će biti naš fokus u idućem razdoblju. Također ono što me začudilo jest nedovoljno dobra komunikacija i načini izvještavanja unutar Doma zdravlja.

Upravo pokrećemo izvještavanje prema djelatnicima i voditeljima djelatnosti ne bismo li vidjeli kako određeni segment djelatnosti stoji, da ljudi znaju što rade dobro, a što eventualno manje dobro. Iz toga će proizaći naš drugi korak, a to je nagrađivanje uspješnih timova, ističe novi ravnatelj Doma zdravlja PGŽ-a.

Prema njegovim riječima, pozicija Doma zdravlja PGŽ-a je izazovna jer je suočen s kadrovskim problemima, u prvom redu nedostatkom medicinskog osoblja, posebice na otocima i u Gorskom kotaru.

– Od prvog dana provodim politiku otvorenih vrata, što znači da otvoreno razgovaram sa suradnicima, slušam njihove primjedbe i prijedloge te surađujem s njima kod donošenja odluka važnih za Dom zdravlja PGŽ-a.

Većinom to znači da imam malo vremena za sve izazove s kojima se susrećem, ali s tom politikom otvorene komunikacije u kojoj djelatnici mogu razgovarati na ovaj način nastavit ćemo i dalje, tvrdi Osojnak, dodajući kako više očekuje i od Stručnog vijeća ustanove budući da se njegovim radom kapitalizira veliko iskustvo koje Dom zdravlja PGŽ-a ima, a ta se znanja kroz konkretne poteze i zaključke u praksi stavlja u službu građana.

Obnova objekata

Posebno ističe da je Dom zdravlja likvidan, solventan i da svoje obveze podmiruje u roku te je proteklu godinu zaključio u plusu.

– Velika smo ustanova sa skoro 800 zaposlenih i trošak plaća nam predstavlja najveću stavku. Činimo sve što je potrebno da unaprijedimo materijalna prava zaposlenih, što će biti jedan od primarnih ciljeva u sljedećem razdoblju.

Moram spomenuti i značajan doprinos predsjednika Upravnog vijeća ustanove Borisa Ritoše, koji je i zaslužan za trenutno pozitivno financijsko stanje ustanove i koji je svojim prethodnim iskustvom u upravljanju Domom zdravlja PGŽ-a pridonio da je ustanova tijekom 2025. godine iskazala pozitivan rezultat, prvi put u prethodnih pet godina, naglašava Osojnak i najavljuje velika ulaganja u obnovu objekata koje je krajem prošle godine pokrenula Primorsko-goranska županija kao osnivač Doma zdravlja.

Trenutno je u rekonstrukciji Dom zdravlja Opatija kao lokacija koja će biti u potpunosti obnovljena krajem ove godine te bi Opatija i Dom zdravlja trebali dobiti reprezentativan objekt koji će značajno podignuti kvalitetu i dostupnost medicinske usluge građanima. Riječ je o investiciji vrijednoj četiri milijuna eura koju zajednički financiraju PGŽ i Grad Opatija.

Slijedi i energetska obnova Doma zdravlja u Delnicama vrijedna 1,4 milijuna eura koju se u većem dijelu financira iz europskih fondova, a trebala bi biti dovršena do polovice godine.

U Gorskom kotaru obnavlja se i objekt doma zdravlja u Ravnoj Gori, a energetska obnova u ovom je slučaju teška 1,1 milijun eura, a obnavlja se i Dom zdravlja u Crikvenici čija je energetska obnova vrijedna 1,8 milijuna eura. Oba projekta bit će dovršena polovicom godine.

Osojnak najavljuje i temeljitu energetsku obnovu Doma zdravlja na Krku za koji je u prethodno savjetovanje upućen natječaj za energetsku obnovu vrijednu dva milijuna eura.

Nabava opreme

U tijeku je i nabava medicinskih uređaja u vrijednosti većoj od 3,9 milijuna eura koji će biti raspoređeni na različita radilišta diljem županije tijekom ove i iduće godine.

Oprema je većim dijelom sufinancirana sredstvima EU-a, a planirana je nabavka digitalnih RTG uređaja, mamografa, ultrazvuka za radiologiju, kardiologiju i ginekologiju, medicinskih uređaja i opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu te brojne druge opreme za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu.

Osojnak smatra da će se na taj način povećati kvaliteta, ali i dostupnost zdravstvene zaštite, kako u urbanim središtima, tako i u Gorskom kotaru i na otocima.

– Sveukupno, govorimo o programu ulaganja u kojem PGŽ u objekte i opremu Doma zdravlja ulaže iznos u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, što je povijesni rezultat.

Međutim, nećemo zanemariti ni manje objekte u riječkom prstenu i Gradu Rijeci. Tu ne mogu biti zadovoljan stanjem objekata jer je očito da nije bilo adekvatnog ulaganja, a tu smo jako vidljivi.

Od 80 objekata na području PGŽ-a, u Gradu Rijeci i okolici ima ih 40-ak kojima gravitira tri četvrtine ukupnog broja korisnika Doma zdravlja PGŽ-a. Posjetio sam neke od objekata i uvjerio se da situacija nije onakva kakvu želim da bude na kraju mog mandata.

Problematici smo pristupili sustavno, te smo oformili radnu skupinu koja ima zadatak da snimi stanje objekata, napravi svojevrsnu inventuru stanja i onda ćemo u zajedničkom djelovanju s osnivačem donositi odluke i krenuti s radnjama. Cilj je da značajno unaprijedimo mjesta i uvjete rada u pogledu kvalitete i dostupnosti za građane u primarnoj zaštiti, a samim time i zadovoljstvo zaposlenika na radilištima, kaže Osojnak.

Poželjan poslodavac

Kad je riječ o zaposlenicima, Dom zdravlja, kao uostalom i cijela primarna zdravstvena zaštita u zemlji, ima problema s nedostatkom kadra. Osojnakov plan je Dom zdravlja pretvoriti u poželjnog i konkurentnog poslodavca.

– Situacija je zahtjevna. Kao i u drugim djelatnostima, ni zdravstveni sektor nije pošteđen nedostatka kadra u odnosu na potrebe mreže. Trenutno se snalazimo na sve dostupne načine, u kontaktu smo s medicinskim školama, s Medicinskim fakultetom u Rijeci, prezentiramo se na sajmovima i pokušavamo održati vidljivost.

Ovo nam je goruća tema kojoj ćemo strateški pristupiti i učiniti sve da Dom zdravlja PGŽ-a bude prepoznat kao poželjan i konkurentan poslodavac.

U fazi smo formiranja i jačanja službe ljudskih resursa koja će ovoj temi pristupiti sa sustavnijim rješenjima, ističe Osojnak koji želi da ustanova kojoj je na čelu u budućnosti bude prepoznata kao poželjan, financijski stabilan i organizacijski dosljedan poslodavac koji je dovoljno hrabar i ambiciozan da unaprijedi medicinsku zaštitu građana s novim tehnološkim rješenjima i koji doktorima može omogućiti profesionalni razvoj.

– Prepoznali smo ovaj problem i u ovom času smo pokrenuli opsežne analize materijalnog položaja zaposlenika Doma zdravlja te zajedno sa Županijom radimo na prijedlogu projekta koji bi išao u smjeru poboljšanja materijalnih prava medicinskih sestara, najavljuje Osojnak.