Novi način raspodjele i obračuna troškova toplinske energije, kao i novi sustav naplate pri kojemu će stanari u zgradama priključenim na centralno grijanje koji nemaju ugrađene razdjelnike troškova plaćati posebnu naknadu iz koje će se financirati zahvati na povećanju energetske učinkovitosti isključivo one zgrade u kojoj žive, najveće su promjene koje donose novi Zakon o tržištu toplinske energije, usvojen u ožujku ove godine te dva pravilnika – o načinu raspodjele i obračuna troškova za isporučenu toplinsku energiju i onaj o tehničkim zahtjevima za ugradnju uređaja za obračun troškova toplinske energije.

Pravilnici su trenutno u postupku javne rasprave, a njihovo usvajanje očekuje se najkasnije do konca listopada, no valja naglasiti da se ni odredbe Zakona ni prateći pravilnici ne moraju primjenjivati odmah po donošenju pravilnika, već najkasnije od početka iduće sezone centralnog grijanja.

Prema neslužbenim informacijama, toplinarske tvrtke, ili barem većina njih, promjene namjeravaju uvesti koncem ove sezone grijanja ili neposredno pred iduću.

Foto NL arhiva

Fiksni trošak

Što se načina obračuna troškova centralnog grijanja tiče, prema novom Zakonu, trošak instalirane snage, takozvani fiksni trošak na računima za centralno grijanje, kupac toplinske energije, a to je tvrtka koja isporučuju toplinsku energiju pojedinoj zgradi, naplaćivat će iz pričuve svake zgrade, a ne kao dosad, od svakog krajnjeg kupca pojedinačno.

To znači da će stanari, zajedno s upraviteljima zgrada, imati obavezu povećanja pričuve za fiksni iznos instalirane snage. Ukupni iznos koji će se za taj trošak plaćati iz pričuve definirat će se ili prema poznatoj snazi takozvane podstanice zgrade, a zatim raspodijeliti na vlasnike stanova, ovisno o udjelu u stambenoj površini zgrade, ili prema koeficijentu za obračun instalirane snage koji je i sada na snazi, a koji iznosi 50 wata (W) po kubičnom metru stana.

Iz pričuve zgrade naplaćivat će se i oko 20 posto potrošene toplinske energije, odnosno varijabilnog troška centralnog grijanja, na razini cijele zgrade.

Taj se trošak, kako nam je objašnjeno, odnosi na energetske gubitke zgrade, kao i na troškove za potrošenu energiju u zajedničkim prostorima zgrade.

Pritom je 20 posto minimalni udio koji će se naplaćivati iz pričuve, a on može biti i veći, ukoliko zgrada izradi tehnički elaborat koji će precizno utvrditi koliki su zajednički gubici i troškovi.

Elaborat, treba naglasiti, nije obavezan, ali suvlasnici zgrada koji to žele, mogu ga izraditi i na taj način precizno utvrditi zajedničke troškove.

Što se tiče fiksnih troškova za pojedinačne vlasnike stanova u višestambenim zgradama priključenima na sustave centralnoga grijanja, oni se, s novim obračunom ne bi trebali značajnije mijenjati.

U Rijeci fiksni trošak centralnoga grijanja, primjerice, sada iznosi oko 20 eura mjesečno, za prosječan stan od 60 metara kvadratnih.

Većina opremljena

Značajnih promjena bit će i kada je riječ o ugradnji razdjelnika toplinske energije u stanovima. Ponajprije je riječ o planiranom uvođenju posebne naknade koju će plaćati stanari koji nisu ugradili razdjelnike i to u iznosu od nemalih 50 centi po metru kvadratnom stana. Za prosječan stan od šezdeset metara kvadratnih to iznosi trideset eura mjesečno, a s povećanjem kvadrature proporcionalno se povećava i vrijednost naknade. Koliko će vlasnika stanova biti pogođeno ovom naknadom, ovisi o stopi ugradnje razdjelnika, pa će ih primjerice u Rijeci biti relativno malo, budući da je više od osamdeset posto zgrada priključenih na sustav centralnoga grijanja opremljeno uređajima za raspodjelu troškova centralnog grijanja.

Naknada će se naplaćivati svima koji nemaju razdjelnike, neovisno o tome je li riječ o cijeloj zgradi čiji stanari su odlučili da ih neće ugraditi, ili o pojedinačnim vlasnicima stanova u zgradama čiji su ostali suvlasnici odlučili ugraditi razdjelnike. Novac od ovih naknada uplaćivat će se na poseban račun za pripadajuću zgradu, kod kupca toplinske energije, što je primjerice u Rijeci Energo, a tako prikupljena sredstva zgrada će moći koristiti jedino i isključivo za ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti zgrade. Pritom može biti riječ o ulaganjima u, primjerice, novu, energetsku učinkovitiju termoizolaciju fasade, krova, ali i ugradnju nove vanjske stolarije, posebno u zajedničkim prostorima zgrade, poput stubišta, kao i o ulaganjima u energetski učinkovitiju rasvjetu zajedničkih prostora, učinkovitijih dizala i slično.

Nova petoljetka

Novac će se prikupljati u petogodišnjim periodima, s tim da će ga svaka zgrada moći iskoristiti u bilo kojem trenutku, za bilo koji projekt vezan za povećanje energetske učinkovitosti. Cilj ove mjere, koja će mnogima predstavljati značajno dodatno opterećenje u kućnim budžetima je, primorati suvlasnike zgrada ili na ugradnju razdjelnika ili na ulaganja u energetsku učinkovitost, odnosno smanjenje ukupne potrošnje energije na razini zgrade.

Kako je od uvođenja individualnih obračuna potrošnje prije više od desetljeća, ponajprije zahvaljujući manjkavim pravilnicima i načinu raspodjele troškova prema površini i udjelu očitanom na razdjelnicima, dolazilo do pojave nelogičnih, a često i prema zakonima fizike, nemogućih iznosa pojedinih računa, novim bi se Zakonom i pravilnicima i taj dio trebao regulirati. Maksimalni udio u potrošnji, naime, definirat će se iznosom specifične potrošnje po metru kvadratnom određene zgrade pomnoženim s tri i s kvadraturom stana te najveći račun za potrošenu toplinsku energiju neće moći biti viši od tako dobivenog iznosa. Ukoliko izračun za pojedini mjesec pokaže iznos veći od toga, sav višak prebacit će se na ukupnu potrošnju zgrade koji će biti podijeljen na sve ostale suvlasnike, sukladno njihovom udjelu u površini zgrade.

Također, uz već spomenutih dvadeset ili više posto koji će se plaćati na ime gubitaka i zajedničkih prostora zgrade, udio u raspodjeli troškova prema površini stana iznosit će od dvadeset do trideset posto, što znači da će se, u konačnici, u prosjeku, troškovi tek nešto više od pedeset posto ukupno potrošene energije u zgradi dijeliti među stanarima sukladno očitanju udjela u potrošnji na razdjelnicima.

Novi pravilnici, kako je navedeno, trebali bi biti usvojeni do konca idućeg mjeseca, a tek tada će se sa stopostotnom sigurnošću znati kako će od iduće sezone grijanja izgledati raspodjela i način naplate troškova toplinske energije.