Novi ministar Dobrović u Centru za gospodarenje otpadom Marišćina: 'Nisu ljudi krivi što je koncept kriv'

Foto S. Drechsler

CZGO Marišćina je projektiran po saznanjima starim deset godina te sustav nije u skladu s današnjom europskom politikom u pogledu gospodarenja otpadom.  Danas se traži resursna efikasnost i bitno drugačiji parametri kvalitete ovog sustava. Riječki centar je prvi, po zadacima iz 2005. godine najuspješniji, istaknuo je ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović

RIJEKA Koncept centara za gospodarenje otpadom nije posve u skladu s načelima kružnoga gospodarstva koje zagovara Europska unija i može se i mora mijenjati nabolje, poručio je novi ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović prilikom posjete Marišćini.

Centar za gospodarenje otpadom Marišćina, uz istarski Kaštijun, prvi je dovršen takav CGO od 13 planiranih u Hrvatskoj, a trenutno se nalazi u fazi probnog rada. Vrijednost centra iznosi 277 milijuna kuna, a sa 70 posto sredstava sufinanciran je sredstvima EU-a, dok su ostatak osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka. U centru se planira obrađivati otpad s područja Primorsko-goranske županije.

–  U CGO-u Marišćina izvlači se oko pet posto materijala za recikliranje, a 35 posto završi kao gorivo iz otpada. No, sustav CGO-a postavljen je na način da ga je moguće poboljšati kako bismo ispunili zahtjeve kružnoga gospodarstva – rekao je Dobrović.

Europska komisija je u prosincu 2015. godine predstavila novi paket o kružnom gospodarstvu za jačanje konkurentnosti, stvaranje radnih mjesta i postizanja održivog rasta. Mjerama je obuhvaćen cijeli »životni vijek« proizvoda: od proizvodnje i potrošnje do gospodarenja otpadom i tržišta sekundarnih sirovina. Time se želi izvući najveća moguća korist od svih sirovina, proizvoda i otpada te povećati ušteda energije i smanjiti emisije stakleničkih plinova. Paket sadrži mjere poput povećanja stupnja recikliranja te ponovne upotrebe proizvoda. Europska komisija jasno je poručila kako će se spalionice i MBO postrojenja, poput onog na Marišćini i Kaštijunu, te planiranih na još 11 lokacija diljem Hrvatske, financirati iz kohezijskih fondova samo u izvanrednim slučajevima i uz dostavljanje dokaza da je prije toga u potpunosti poštovana hijerarhija gospodarenja otpadom, odnosno da je uspostavljen sustav odvojenog prikupljanja otpada. 

Resursna efikasnost i drugačiji parametri

– U tom kontekstu potrebno je promisliti i poboljšanje koncepta centara za gospodarenje otpadom, kojih je u Hrvatskoj planirano 13, čiji je glavni proizvod gorivo iz otpada. Marišćina i Kaštijun su već izgrađeni, tu je daleko prekasno da se rade neka silna prekrajanja u konceptu, a ostale centre revidirat ćemo koliko je to moguće u skladu s novom europskom politikom – izjavio je Dobrović.

Novu politiku Ministarstva zaštite okoliša došli su na Marišćinu podržati članovi udruge Krizni eko stožer Marišćina, zajedno sa saborskim zastupnicima Mosta Josipom Katalinićem i Ines Strenja Linić. Dugogodišnji predsjednik Kriznog eko stožera Josip Katalinić pozdravlja namjere novog ministra o izgradnji partnerskog odnosa s lokalnom samoupravom, udrugama i građanima. Napomenuo je da je ovo bio prvi put da je u Marišćinu ušao legalno.– Postrojenje nisam nikad dosad vidio kao predstavnik udruge. Nismo dobili pravo pristupa, već se to dogodilo tek sad kad sam saborski zastupnik i član odbora za zaštitu okoliša. Vodili smo kontinuiranu borbu da budemo partneri. Iskreno se nadam da je došao trenutak da budemo partneri i s lokalnom administracijom i ministarstvom u provođenju ovako velikog projekta. Zaokret u Ministarstvu zaštite okoliša bit će značajan, način na koji će se ubuduće gospodariti otpadom promijenit će se i mi kao ekološke udruge to podržavamo, rekao je Katalinić.Na Marišćinu dolazi velika količina korisnih sirovina koje se uništavaju, dodao je, s uvjerenjem da je sustav moguće mijenjati i u velikim gradovima: »U Trevisu, samo nekoliko sati od Rijeke, funkcionira sustav gdje se odvaja preko 90 posto korisnih sirovina iz otpada. To se može provesti i ovdje. Stvari su vrlo jednostavne i u usporedbi s ovakvim sustavom puno jeftinije. Ono što moramo napraviti jest uključiti čitavu zajednicu: ministarstvo, lokalnu samoupravu, udruge, ali i ljude koji tu žive.«Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac kaže da uvažavaju svako mišljenje: »Namjera nam je surađivati sa svima koji mogu pridonijeti, vrata su otvorena i za Eko stožer i za sve zainteresirane.«

Što se tiče Marišćine, ministar je upozorio da je centar projektiran po saznanjima starim deset godina te da sustav nije u skladu s današnjom europskom politikom u pogledu gospodarenja otpadom.

–  Danas se traži resursna efikasnost i bitno drugačiji parametri kvalitete ovog sustava. Riječki centar je prvi, ustvari su oni po zadacima iz 2005. godine najuspješniji. Prema tome, u neku ruku zaslužuju čestitke. Nisu ljudi krivi što je koncept krivi. Međutim, dobra je stvar da je ovaj sustav modularan, da postoji određena fleksibilnost, za razliku od spalionice, koja mora kontinuirano raditi cijele godine s visokim stupnjem kapacitiranosti. Najvažnije je da kvalitetnije odvojeno prikupljanje otpada, odnosno podizanje svijesti građana, neće ugroziti rad ovog sustava. Mi ćemo se potruditi da kvalitetno ponašanje građana oko odvajanja otpada bude nagrađeno u pogledu računa, a štete budu najmanje – objasnio je ministar.

Odlagalište nulte faze

Na Marišćini postoji i dalje problem odlagališta nulte faze, što stvara smrad koji i dalje u večernjim satima guši stanovnike Marčelja i okolnih mjesta, a ministar je uvjeren da će problem s neugodnim mirisima biti brzo riješen. Osvrnuo se na kritike ekoloških aktivista oko ugrožavanja izvora pitke vode zbog Marišćine: »Ovaj sustav je zatvoren, ispoštovani su najstroži standardi pa mislim da ugroza ne postoji, ali mogao se napraviti kvalitetniji sustav«.

Ministar Dobrović obišao je Marišćinu sa županom Zlatkom Komadinom i zamjenikom riječkoga gradonačelnika Markom Filipovićem. Oni su ministra upoznali s probnim radom centra i problemima oko plasmana goriva iz otpada koje centar proizvodi. Jedna od poruka ministra bila je o izgradnji partnerskog odnosa ministarstva s lokalnom zajednicom u pronalaženju najboljih rješenja za razvoj održivog sustava gospodarenja otpadom, u interesu svih građana. Zamjenik gradonačelnika Marko Filipović izrazio je zadovoljstvo time što je projekt Marišćine najveći europski projekt u Hrvatskoj.

– Naše komunalno društvo već mjesec dana sav otpad s područja Rijeke i okolnih općina dovozi u centar. U Gradu Rijeci i Čistoći cilj nam je da što manje otpada završi u ovom centru, odnosno da se poveća primarna selekcija otpada, što smo već odrađivali u prethodnom periodu, a tako ćemo i nastaviti. Ministar je izrazio podršku primarnoj selekciji. Sustav je pod kontrolom i na nama je da ga poboljšavamo u idućem razdoblju – rekao je Filipović.

S punim pogonom nestaje i smrad

Županu Zlatku Komadini drago je da se promjenom vlasti osigurava projektni kontinuitet, a najavio je da će probni rad Marišćine potrajati još dva mjeseca, nakon čega će gradilište biti predano Ekoplusu, tvrtki u vlasništvu Županije, Grada Rijeke i Općine Viškovo, koja će njime upravljati.

Predsjednik Kriznog eko stožera Marišćina Josip Begonja podržava namjeru novog ministra da u provedbu promjene koncepta sustava gospodarenja otpadom, koji će se zasnivati na odvajanju otpada u skladu s EU paktom direktiva o kružnoj ekonomiji, uključi i predstavnike ekoloških udruga.– Promjena sustava mora se provesti brzo i efikasno, a udruge se godinama zalažu upravo za takav sustav i promjenu postojećeg koncepta izgradnje skupih, tehnološki zastarjelih, ekološki neprihvatljivih i ekonomski neodrživih centara za gospodarenje otpadom. Zaista nam je drago da se politika ministarstva konačno mijenja u pravom smjeru, počevši od same mogućnosti da predstavnici udruge uz ministra posjete Marišćinu, rekao je Josip Begonja.Upozoravaju na potrebu hitne sanacije smetlišta nulte faze Marišćine i provedbe postojeće studije ekološkog sustava gospodarenja otpadom za Rijeku i okolicu, kojoj je jedan od autora i ministar Dobrović. Smatraju da bi koncept sanacije crne jame Sovjak u Viškovu, gdje je u neposrednoj blizini kuća deponirano 150.000 kubičnih metara industrijskog otrova, trebalo uskladiti s primjedbama lokalne zajednice.

–  Ministar se na Marišćini upoznao sa sustavom i vjerujem da će pomoći da se performanse što kvalitetnije uspostave i otklone kritična mjesta. Prvi smo po ovom pitanju u Hrvatskoj i drugi onda ne bi trebali imati iste dječje bolesti, kao i mi. Puni sustav u PGŽ-u uspostavit će se po izgradnji transfer stanica i reciklažnih dvorišta, nakon čega će se 100 posto otpada iz županije obrađivati ovdje, rekao je župan.

Upozoren na to da su građani okolnih mjesta i dalje nezadovoljni s Marišćinom, župan je odgovorio da građani s pravom protestiraju dok god se s Marišćine šire neugodni mirisi.

– Neugodni mirisi nisu problem Marišćine već privremenog odlaganja neobrađenog otpada koje mora prestati kad Marišćina bude u  punom pogonu. Novim zakonodavstvom EU-a doći će do dogradnje sustava i osvješćivanja svih nas da primarnom selekcijom smanjujemo potrebu za ovakvim pogonima. Međutim, činjenica je da mi još uvijek imamo potrebu za njima. Smetlarske kamione koji ovdje dolaze netko je napunio otpadom, a to smo svi mi građani – rekao je Komadina.