RIJEKA Politika spola/roda središnja je tema prvog broja časopisa »Novi Kamov« za 2011. godinu (nakladnik je Izdavački centar Rijeka). Kako u uvodu piše Ana Smokrović, zajednička nit tekstova koji se nalaze u ovom broju jest to da svi govore o ženama – naravno, iz različitih perspektiva. Prvi je tekst Susan Moller Okin pod naslovom »Pravednost, rod i obitelj« u kojem daje feminističku kritiku čuvene Rawlsove »Teorije pravednosti«, ili točnije njezinu preradu i nadgradnju u feminističkom smjeru.
U tekstu »Društveni rascjep i politika spola/roda« Rada Iveković progovara o pobunama u francuskim predgrađima iz 2002., odnosno 2005. godine. Iz feminističke političke teorije temat se dalje kreće prema konzumerizmu, s dvije riječke autorice. Sanja Lujić-Pirc daje prikaz knjige »Svijet i praktična žena« Zrinke Pavlić, a potrošnja, u ovom slučaju ljudskih tijela i ideala, tema je priloga Anie Škrobonje koja govori o »Nepodnošljivoj lakoći seksualnosti homo consumensa«.
Pišući o konzumerizmu u političko-gospodarskoj perspektivi, Škrobonja ističe da je dominantan motiv konzumerističkog načina života tretiranje drugoga kao uporabnog predmeta i vredovanje istog na osnovi količine zadovoljstva koje može pružiti. Autorica navodi i da će se promjene dogoditi u načinu konzumiranja ljudske seksualnosti – gledano povijesno seks se od prokreacijske priče pomaknuo u više smjerova, što pozitivnih što negativnih.
U posljednjem tekstu iz ovog tematskog bloka jezikoslovka Dunja Jutronić piše o knjizi »Rod i jezik« koju je priredila novosadska jezikoslovka Svenka Savić sa suradnicama. Riječ je o knjizi koja tematizira jezik i prisutnost seksizma u njemu. Između ostalog, Jutronić navodi da promjene u društvu slijede i promjene u jeziku, pa je potrebno što adekvatnije upotrebljavati rodno osjetljivi jezik tako da je ravnopravnost spolova što vidljivija. U tom smislu ne bi trebalo upotrebljavati etiketu za oslovljavanje ili identifikaciju ženske osobe prema bračnom statusu (primjer je riječ »gospođica« za neudanu ženu).
Drugi tematski dio »Novog Kamova« posvećen je novim fjumanološkim prinosima. U povodu izložbe u Muzeju grada Rijeke, Ervin Dubrović napisao je tekst »Whiteheadov torpedo – prvi na svijetu«. Zanimljiv je i prilog Irvina Lukežića pod naslovom »Tragom prvog hrvatskog Hamleta«, u kojemu se autor osvrće na život i djelo Andrije Fijana, znamenitog umjetnika koji svojom jedinstvenom osobnošću još uvijek predstavlja nenadmašan arhetip klasičnoga hrvatskog glumca. Dio teksta posvećen je i Fijanovim riječkim gostovanjima.
