RIJEKA – Zajedničkom inicijativom Društva prijatelja waldorfske pedagogije i Osnovne waldorfske škole, centar grada dobio je novu urbanu zelenu oazu. Naime, u sklopu projekta Zeleni gradski otoci, koji provodi Društvo prijatelja waldorfske pedagogije, učenici viših razreda ove osnovne škole nastavu vrtlarstva preselili su na novi teren i tijekom prošloga tjedna uredili su zelenu površinu na parkiralištu Gomila u Starom gradu.

Uređenje jednog od zanemarenih zelenih otoka grada u četvrtak i petak provodile su vrijedne i kreativne ruke šestaša, sedmaša i osmaša pod vodstvom Ivane Keller, učiteljice vrtlarstva i magistrice agronomije, koja je ujedno dizajnirala idejno rješenje.

Vidljiva promjena

– U sadnji smo se vodili principima biodinamičke poljoprivrede, odnosno prateći sjetveni priručnik te smo prema urbanoj permakulturi radili biljne zadruge. Posadili smo autohtone lokalne biljke koje rastu na Kvarneru, poput oskoruše, planike, šipka, crnog jasena, zatim aromatično bilje, lavandu, ružmarin, mažuran, kadulju, smilje i mnoge druge te ih uklopili u postojeće stanje. Ovo je prije bilo zapušteno i puno smeća, a nadam se da će sada pružati jedan zeleni, mirisni prolaz kroz grad, kazala je Ivana Keller dodajući kako učenike veseli kada imaju priliku urediti novi prostor i na licu mjesta napraviti vidljivu promjenu.

– Jako je zabavno, jednoglasno su kazale Tara Grgić i Tina Benzia, zajednički uređujući biljnu zadrugu.

– Najdraži mi je sat vrtlarstva jer stalno idemo na nove otočiće, sadimo biljke i usput puno učimo o njima, otkriva Tina, a Tara pridodaje da su naučile kako je priroda najvažnija, ali i kako se razne biljke sade, što im je potrebno te kako im odrediti mjesto za dobar život.

– Ono što naučimo primjenjujemo i izvan škole, kod kuće u svojim vrtovima, a oni koji ga nemaju najčešće se pridruže onima koji imaju i sade u parovima, rekla nam je Tara.

– Inače, vrtlarstvo imamo u vrtu pored škole, ali ovako je definitivno bolje. Upravo smo posadili oskorušu, a mislim da smo i mentu uz nju. Ovo nam je druga godina da imamo vrtlarstvo i neprestano sadimo biljke i stabla, rekao je Jan Diklić.

Zeleni otok

– U nastavi smo naučili kako saditi i biljkama osigurati da zdravo rastu, a moramo im dodati kompost i gliste. Također, naučili smo u koje vrijeme saditi određene biljke i koje se biljke zajedno sade; tako sam doma uz čičoku koja je niknula sama od sebe posadio pomidore koji su se penjali po njoj, objasnio je ushićeno Lovro Merlak.

Društvo prijatelja waldorfske pedagogije projekt Zeleni gradski otoci provodi već drugu godinu zaredom na različitim lokacijama u našem gradu. Prošle, 2019. godine realiziran je u sklopu programa Zeleni val i projekta Rijeka 2020 EPK, a ove godine odvija se uz potporu Riječkog programa lokalnog partnerstva Grada Rijeke te osim gradnje »vrtnih otoka« i uređenja javnih gradskih površina obuhvaća čitav niz aktivnosti i edukativnih radionica. Prema riječima Dore Šimunović, članice Društva, dosad su uredili zeleni otok na križanju Zametske i Liburnijske ulice i ovo je drugi ovakve vrste, a u planu još imaju postaviti edukativnu ploču s opisima zasađenih biljaka koju će učenici izraditi u sklopu nastave likovne kulture te nekoliko hotela za solitarne pčele. Tijekom projekta održali su radionice i o kompostiranju i izgradnji hotela za solitarne pčele, a s Osnovnom školom Nikola Tesla i Dječjim vrtićem Đurđice održali su radionice izgradnje vertikalnih gredica koje se mogu postavljati na različitim mjestima u gradu.

Urbano vrtlarstvo

Radionice koje održavamo edukativnog su karaktera i vezane su za urbano vrtlarstvo prema permakulturnim pravilima i biodinamičkoj poljoprivredi. Osnovni cilj projekta jest podići svijest i znanje građanstva i poučiti ih urbanom vrtlarenju te kako ozeleniti grad koji ne mora biti mjesto betoniranih površina, već se u njemu na malim površinama može izgraditi bujna biljna zadruga. U projekt uključujemo učenike jer je to dio njihove obavezne nastave, ali najvažnije je da su oni generacija na kojima ostaje budućnost i ako shvate koliko je važno brinuti se o prirodi i znaju cijeniti ono malo zelenog što imamo u gradu, time će naša budućnost biti vedrija i zelenija, zaključila je Dora Šimunović.