Foto S. Ježina
Grad je vlasnik polovice zgrade s dvorištem, ali ne može samostalno raspolagati niti s jednim poslovnim ili stambenim prostorom u toj građevini, a s ostalim se suvlasnicima ne može dogovoriti
RIJEKA Zapušteni i urušeni motel Panorama, koji je k tome zaštićeno kulturno dobro, nije jedini objekt ugostiteljskog predznaka na riječkom području koji čeka bolje dane. Primjerice nekadašnji »Borac« na Šetalištu Andrije Kačića Miošića 6, kojeg se Riječani sjećaju kao izvrsne pečenjare, vidno propada. Iako Društvo arhitektata Rijeka smatra da i takav kompleks treba rekonstruirati, restaurirati i revitalizirati, čini se da sve to koče neriješeni imovinsko-pravni odnosi, i to na relaciji Grad Rijeka – ostali suvlasnici (fizičke osobe). Rezultat toga je da ovaj mrtvi kapital zbog nekorištenja i neulaganja postaje ruglo u središtu gradu i služi za parkiranje automobila.
Grad Rijeka je vlasnik polovice ove zgrade s dvorištem, te ne može samostalno raspolagati niti s jednim poslovnim ili stambenim prostorom u toj građevini.
Objekt se u zemljišnim knjigama vodi kao kuća, gospodarska zgrada i dvorište kao etažno vlasništvo s neodređenim omjerima. Za predmetni prostor godinama se vodio postupak denacionalizacije koji je okončan na način da je dio imovine vraćen bivšim vlasnicima dok je Republika Hrvatska upisana u 48/96 dijelova. Grad Rijeka je protiv upisa Republike Hrvatske podnio tužbu koja je okončana sklapanjem sudske nagodbe na temelju koje je Grad Rijeka 2011. godine upisan kao vlasnik 48/96 dijela, a zapravo polovice zgrade.
– Poduzimaju se svi mogući pravni koraci kako bi se taj prostor čim prije stavio u funkciju, no moramo sa žaljenjem konstatirati da je ovo samo još jedan primjer kako sporo rješavanje vlasničkih odnosa utječe na život u našem gradu. Inače, objekt nije zaštićen kao pojedinačno kulturno dobro, a Grad Rijeka je još 2011. godine pokušao staviti prostor u funkciju. No ostali se suvlasnici nisu s time složili, navodi pročelnik Odjela za gospodarenje imovinom Vladimir Benac.
Sada je u tijeku postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora u kojem će se utvrditi i vlasnički odnosi nad konkretnim poslovnim prostorom.
– U situacijama u kojima suvlasnici ne mogu postići dogovor oko korištenja zajedničkog vlasništva pribjegava se razvrgnuću suvlasničkih zajednica što konačno može rezultirati fizičkom diobom prostora ili pak prisilnom sudskom prodajom suvlasničkih dijelova, a sve kako bi umjesto suvlasništva Grad Rijeka postao samovlasnikom prostora s kojim bi mogao samostalno raspolagati, zaključuje Benac, dodajući da će se i u tom slučaju, ukoliko to ikako bude moguće, najprije pokušati postići dogovor s ostalim suvlasnicima, a ako se takav dogovor ne postigne situacija će se morati razriješiti u sudskom postupku, za što je Grad već pripremio svu potrebnu dokumentaciju.
