Bakrani i svi željni dobre zabave prošetali su poviješću srednjovjekovnog grada kroz bogat program koji je Turistička zajednica Grada Bakra zajedno s mnogim suradnicima priredila za nedjeljnu večer.

Možda najvruća ovogodišnja večer orosila je čela i otežavala disanje, ali unatoč tome Gornji grad bio je pun – izlagačima, vinarima, udrugama, hranom, vrevom i odličnom energijom za koju su zaslužni upravo domaćini.

Program je uključivao otvorenje Interpretacijskog centra i izložbi, vođenu šetnju, degustaciju autohtonih proizvoda, radionice, nastupe i koncerte, ali onaj glavni povod koji je sve te aktivnosti spojio u jednu večer i na jedno mjesto, bilo je otvorenje izložbe “Skrivena riznica Bakra”, kojom su prvi put javnosti predstavljene vrijedne relikvije bakarske konkatedrale.

Lice Bakra

Izložba je smještena u hladnim katakombama ispod konkatedrale sv. Andrije apostola, a da bi relikvije ugledale svjetlo dana, odnosno svijeća, zaslužan je velečasni Zdenko Lendl koji je relikvije sortirao i pripremio za izložbu.

Kako je naglasila direktorica TZ Grada Bakra Sonja Jelušić Marić, bakarska konkatedrala lice je Bakra te nju prvu uočimo kad se spuštamo magistralom.

“Naše katakombe njegovo su sjećanje, ono što se ne vidi. Rijetko tko ima priliku doći ovdje i zaviriti u ove prostore”, napomenula je. Kripta u kojoj su izložene relikvije nekada je bila crkvica, a imati takve vrijednosti u nekom gradu u prošlosti je značilo prestiž.

“Neke su relikvije iz drugog stoljeća, neke su iz devetnaestog. Svakako se imamo čime podičiti, imamo što izložiti. Ali na tome treba još raditi, treba istražiti i trebaju se stručnjaci time pozabaviti”, objasnio je velečasni Lendl prije nego je pozvao znatiželjnike koji su ispunili cijelu kriptu da uživaju u vrijednostima i prošire glas dalje.

Budući da Kvarner ove godine nosi titulu Europske regije gastronomije, gdje god da su se posjetitelji okrenuli, naišli su na lokalne delicije i običaje bakarskog kraja.

Mrčakići na salatu, brudet, paštete od tune, gulaš, grobnički sir i palenta, inćuni, orahnjače, makovnjače, keksi, piškoti i baškoti – jela su koja su se pripremala na licu mjesta i dijelila za okrjepu i degustiranje, a dobro raspoložene ženice iz Udruge Bakarska žena, smještene pokraj Turske kuće, nisu dopuštale prolazak dalje bez gutljaja medice, teranina ili rakije.

Udruga Bakarska žena poznata je po gastro ponudi, a njihova priča počela je s paštom i inćunima. “Sad smo to proširili. Putujemo po Hrvatskoj i zastupamo mediteranski melos i hranu našeg kraja.

Imamo i dvije narodne nošnje kakve su se nosile unazad 100 godina, na što smo jako ponosne. Rado se odazovemo pozivima grada ili bilo koje druge udruge”, ispričala je Klaudija Forempoher, predsjednica udruge.

Tradicijska odjeća, odnosno obuća, izrađivala se i na licu mjesta – žene iz Udruge Eko etno s Krasice za svojim su stolom vrijedno šivale papuči, obuću koja se nosila prije i poslije rata – onog starog.

“Negdje do šezdesetih su se papuči nosili, u školu i svugdje. Tada niste mogli zamisliti tenisice, papuči smo nosili svi”, objasnila je Dušanka Gojković iz udruge.

Interpretacijski centar “O ribi”

U samom Kaštelu, za ovu se prigodu smjestila izložba maketa brodova Luciana Kebera. Izložene makete vjerno prikazuju bogatu pomorsku baštinu ovog kraja, oživljavajući izgled i karakter barki koje su nekad bile neizostavan dio svakodnevice uz more.

Luciano Keber dugogodišnji je zaljubljenik u more i brodograditeljsku baštinu, koji svojim radom predano čuva i prenosi znanje o tradicijskim barkama budućim naraštajima.

Još jedna novost dana bilo je i otvorenje Interpretacijskog centra „O ribi“ smještenog u Turskoj kući. Postav Centra kroz suvremenu interpretaciju predstavlja bogatu ribarsku tradiciju Bakra i okolice.

Jedna cijela etaža posvećena je tradiciji ribarstva u Bakarskom zaljevu, gdje su izloženi ribarski pribori – mreža, guc, alat. Dio postava posvećen je ekologiji, ali i povijesti ribarstva na cijeloj obali Jadrana. Središte gornje etaže zauzima instalacija ‘Vrša sjećanja”, a za sjećanje i nostalgiju zaslužne su i stare razglednice sa slikama grada. Kako bi postav bio što zanimljiviji, kreirana je i aplikacija koja uz virtualnu realnost oživljava predmete i slike.

”Sve je napravljeno na suvremen način kako bi bilo što interaktivnije”, rekla je Maja Šepac Rožić iz Grada koja je bila zadužena za novi interpretacijski centar u kući koja datira od 14. stoljeća i jedno je od najneobičnijih mjesta u Bakru.

Nakon radionica, razgledavanja, ića i pića, stiglo je vrijeme i za službeno zabavni program pa su tako ispred Kaštela svoj nastup imale Bakarske mažoretkinje i Dječji vrtić Fijolica. Posebno priznanje dobili su i mali nogometaši NK Borac koji su se upravo vratili sa svojim prvim peharom.

Večer je zaključio Marko Tolja, koji je rekao da mu je ovo najtoplija dobrodošlica ikad, referirajući se na temperaturu ljetne noći koja nije bila puno ispod 30 stupnjeva, a srčano je zahvalio Turističkoj zajednici Grada Bakra koja je sve domaće okupila na jednom mjestu i njemu omogućila da održi koncert tamo gdje najviše voli, a to je u svom kraju.

“Želimo našem predivnom gradu, predivnom kraju vratiti taj njegov stari sjaj. Siguran sam da ćemo u tome uspjeti. Naša vala ima jako svijetlu mogućnost”, zaključio je s ponosom bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić koji je zajedno sa svojim sumještanima uživao u bogatoj i veseloj večeri koja slavi bakarsku kulturu i običaje.