Iako su Hrvatske ceste pripremile projektnu dookumentaciju, u toj državnoj tvrtki nemaju namjeru graditi raskrižje, jer je prometnica u međuvremenu iz državne prekategorizirana u nerazvrstanu cestu. U Gradu, s druge strane, odbijaju »primiti« cestu u svoju nadležnost dok Hrvatske ceste ne izgrade rotor
RIJEKA Dugo očekivani rotor na Srdočima mogao bi još dugo i ostati u sferi lijepih želja stanara tog, jednog od najvećih, riječkih gradskih naselja. Barem ako je suditi po odgovorima iz Hrvatskih cesta (HC) i Grada Rijeke na naše upite o gradnji ovog nasušno potrebnog cestovnog objekta, koji bi znatno smanjio jutarnje i popodnevne kolone na izlazu iz Krležine u Ulicu Martinkovac. Nakon što je cesta novim Pravilnikom o razvrstavanju iz kategorije državne ceste spuštena na razinu nerazvrstane, čime njeno održavanje prestaje biti odgovornost HC-a i prelazi na Grad, iz izjava odgovornih u HC-u kao i u Gradu ne da se zaključiti tko će, o čijem trošku i kada graditi rotor.
Privremeno rješenje
Hrvatske ceste formalno nisu više zadužene za prometnicu, ali Grad ju je odbio primiti upravo zbog toga što nije izgrađen kružni tok, što gradske vlasti smatraju obavezom Hrvatskih cesta. Da očekuju kako će HC izgraditi rotor, potvrđuje i odgovor Rijeka prometa koji smo primili posredstvom Ureda Grada, iz kojega se može zaključiti da u Gradu Rijeci očekuju kako će HC biti investitor gradnje rotora, kao i da se odustaje od privremenog rješenja kružnog toka koje je projektirao Rijeka promet.
– Prema informacijama iz Hrvatskih cesta podružnica Rijeka od utorka, 20. kolovoza 2013., za kružno raskrižje Martinkovac dobivena je izmijenjena lokacijska dozvola koja je pravomoćna, a tijekom rujna predat će se glavni projekt na ishođenje potvrde glavnog projekta te se do konca godine očekuje da će potvrda glavnog projekta biti izdana. Inače, ranije je Rijeka promet, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i uobičajene dužine rješavanja tog problema izvlaštenjem, na svoju inicijativu napravio idejno prometno rješenje privremenog kružnog raskrižja koje bi bilo upisano unutar geometrije postojećeg raskrižja i koje bi moglo funkcionirati do izgradnje konačnog rješenja. No, u daljnjim konzultacijama s Hrvatskim cestama zaključeno je da se od rješenja privremenog kružnog raskrižja ipak odustane, prvenstveno zbog toga što je projektna priprema već odmakla, a izgradnja konačnog, »pravog« kružnog raskrižja u međuvremenu je postala posve izvjesna, poručuju iz Rijeka prometa i Grada Rijeke. Izgradnja kružnog toka čini se daleko manje izvjesnom kada se pogleda dopis Hrvatskih cesta na istu temu, u kojemu je potvrđeno da Hrvatske ceste pripremaju projektnu dokumentaciju, ali i prilično nedvosmisleno poručeno kako raskrižje na Srdočima više nije posao HC-a.
Predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Srdoči Viktor Šalić za početak rujna najavljuje javnu raspravu o projektu izgradnje rotora, a smatra kako ona više ne bi smjela biti odgađana jer je cesta sada u nadležnosti Grada Rijeke. – Desetak godina već zahtijevamo da se izgradi rotor. Prije nekoliko dana dobili smo projektnu dokumentaciju o kojoj će biti održana javna rasprava od 2. rujna do 9. rujna. Vjerujem da ćemo do tada saznati sve o početku gradnje ceste i investitoru, ali treba istaknuti da je to sada lokalna cesta i da više nema odlučivanja iz Zagreba pa vjerujem da će rotor napokon biti izgrađen, kaže Šalić.
Zakonsko uporište
– Predmetno križanje nije u našoj ingerenciji. Iz razgovora sa voditeljem ispostave HC-a Rijeka Matijom Gladom, saznao sam da su oni ishodili potvrdu glavnog projekta ali je u međuvremenu prekategorizacijom ta cesta prešla u gradsku, znači nadležan je Grad Rijeka, odgovorio je Marinko Pleše iz Hrvatskih cesta. U pokušaju da nešto više saznamo od samog Matije Glada, nismo dobili nikakav konkretan odgovor na pitanje hoće li Hrvatske ceste kružni tok koji projektiraju na koncu i graditi.
Po nekim neslužbenim tumačenjima iz Hrvatskih cesta, za gradnju kružnog toka o trošku te državne tvrtke više nema ni zakonskog uporišta, budući da više ne spada u kategoriju državnih cesta. S druge strane, moguće je i tumačenje da je riječ o projektu započetom prije prekategorizacije prometnice, pa bi prema tome HC trebao dovršiti posao i izgraditi kružni tok. Takav je stav i riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela koji decidirano tvrdi da je gradnja kružnog toka obaveza HC-a. – Riječ je o njihovoj ranije preuzetoj i neispunjenoj obavezi, zbog čega je Grad i odbio primiti cestu na upravljanje, kazao je Obersnel. A do izgradnje rotora svakodnevne gužve trpit će stanovnici Srdoča i okolnih naselja, koji već čitavo desetljeće bezuspješno traže novo prometno rješenje izuzetno frekventnog raskrižja.
Rotor na Srdočima mogao bi, ukoliko se uskoro na usuglase, postati novi kamen spoticanja između HC-a i Grada Rijeke, nakon dionice ceste prema Marišćini od čvora Rujevica do Marinića. Grad je tu prometnicu izgradio svojim novcem, da bi potom čitava buduća cesta do Marišćine bila proglašena državnom, pa će dionicu od Marinića do zone za gospodarenje otpadom, umjesto Primorsko-goranske županije i Općine Viškovo graditi HC. Riječki gradonačelnik Vojko Obernsel zatražio je od Hrvatskih cesta povrat uloženih devedesetak milijuna kuna, o čemu još nema dogovora sa šefom HC-a Edom Kosom. Prema zadnjim gradonačelnikovim izjavama, Grad i HC na pragu su dogovora da HC kroz radove vrati bar dio tih sredstava, no neslužbeno saznajemo kako rotor na Srdočima nije dio te pogodbe.
