Zakonske nejasnoće

Ne zalijećite se s energetskim certifikatima: Iznajmljivači i pružatelji usluga smještaja nisu isto

P. N.

Pružatelji usluga u obiteljskom smještaju nisu iznajmljivači / Foto M. TRINAJSTIĆ

Pružatelji usluga u obiteljskom smještaju nisu iznajmljivači / Foto M. TRINAJSTIĆ

Kad nam se omoguće povoljni krediti preko HBOR-a i poslovnih banaka, naravno da ćemo tada ulagati i u izradu energetskog certifikata, poručuje Nedo Pinezić 

RIJEKA Trebaju li pružatelji usluga u turizmu nabaviti energetski certifikat za svoje apartmane, kuće za odmor, seoska domaćinstva i kampove u kojima borave turisti? Zakon kaže – trebaju. No, tumačenja zakona su različita. Načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Nada Mađerko-Škoro na nedavno održanom Forumu obiteljskog smještaja rekla je da u Zakonu o gradnji postoji članak koji se odnosi na obvezu uvođenja energetskog certifikata u zgrade površine veće od 50 četvornih metara, pa se to odnosi i na iznajmljivače. Naime, prema Zakonu o gradnji, svi oni koji se bave iznajmljivanjem stanova ili apartmana koji se nalaze u zgradi površine veće od 50 četvornih metara ili iznajmljuju cijelu zgradu takve površine, od 1. siječnja 2016. moraju izraditi energetski certifikat i predočiti ga gostima.

Nisu izjednačeni 




Poanta je, naime, u izrazu – iznajmljivači.


– Mi nismo iznajmljivači, mi smo pružatelji usluga smještaja, a iznajmljivači iznajmljuju stanove, plovila i slično – komentira predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Nedo Pinezić i navodi jedinstveni stav Zajednice obiteljskog turizma pri HGK.



Raste broj iznajmljivača 


Dok broj turista raste po stopi od 8 posto, privatne sobe i apartmani ih prema posljednjim dostupnim podacima ugošćuju čak 16 posto više nego lani. Obiteljski je smještaj apsolutni broj jedan među domaćim turistima i do kolovoza ga je za odmor izabralo milijun Hrvata. Ove sezone se tim poslom bavilo oko 5 tisuća kućanstava više nego lani u isto doba, ukupno oko 64.000, a na tržištu je i 50-ak tisuća postelja više.





– U članku 24. Zakona o gradnji nema osnove za nametanje obaveze posjedovanja certifikata za privatne stanove, apartmane, kuće za odmor, seoska domaćinstva ili kampove u kojima se pruža usluga smještaja turistima, jer je to regulirano Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Djelatnost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ne može se regulirati, odobravati, poništavati ili tumačiti ni jednim drugim zakonom nego već Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Pružatelji usluga u domaćinstvima i obiteljskom turizmu nisu iznajmljivači jer ne iznajmljuju svoj stambeni prostor. Moramo kategorizirati svoje objekte i poštovati Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Plaćamo paušalni iznos poreza na dohodak bili puni ili prazni, plaćamo boravišne pristojbe i članarinu, što iznajmljivači stanova ne plaćaju. Zašto bi nas se onda izjednačavalo i u energetskom certifikatu – pita se Pinezić.


Ulaganja u obnovu 


– Gosti u našim objektima ne plaćaju sami režije za svoj boravak kao što to plaćaju najmoprimci u iznajmljenim stanovima, već to za njih čine domaćini, pa zato ne trebamo gostima pokazivati energetski certifikat za zgradu ili stan u kojima borave. Kad nam se omoguće povoljni krediti preko HBOR-a i poslovnih banaka, naravno da ćemo ulagati u izradu energetskog certifikata, do tada poručujem svima iz obiteljskog smještaja da se ne zalijeću s izradom certifikata jer je zakon nejasan – poručuje Pinezić i ističe da se u obiteljskom smještaju godišnje u obnovu uloži 750 milijuna kuna te da će proračun kroz porez na dohodak dobiti oko 150 milijuna kuna.