Foto Marko Gracin
povezane vijesti
Znanstveni skup “Utjecaj Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na hrvatski pravni poredak – Osjetljive skupine i ranjivi pojedinci u ‘raljama’ globalnih promjena: Je li horizont (pre)daleko?” okupio je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u rijeci ugledne domaće i inozemne stručnjake za konvencijsko pravo te otvorio niz aktualnih i iznimno važnih pitanja vezanih uz unaprjeđenje zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj.
Navodeći da se znanstveni skup održao u okviru projekta “Postojeća antropogena zaštita konvencijskih prava kao chilling effect”, financiranog sredstvima Europske unije, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., uz potporu Programskog financiranja Sveučilišta u Rijeci, voditeljica projekta izv. prof. dr. Sanja Grbić kazala je da su u fokusu ranjive skupine.
Dodajući da je skup posvećen dvjema važnim temama za hrvatski pravni sustav dekan Pravnog fakulteta prof. dr. Dario Đerđa kazao je da je prva okvir u kojem živimo.
– Uvijek je dobro da kao pravnici analiziramo pravni sustav, uočavamo manjkavosti normativa, ali i sudske prakse. Drugo što je važno je utjecaj Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na hrvatski pravni sustav.
O važnosti ove Konvencije, koji mnogi smatraju najvažnijim donesenim dokumentom, ne treba previše dužiti. Potpisnici su 46 država, primjenjuje se na nekoliko stotina milijuna ljudi te pokriva sva značajna prava koja se tiču života, zdravlja, imovine i sigurnosti, kazao je prof. dr. Đerđa.
V. d. rektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Davor Vašiček osvrnuo se na sam projekt istaknuvši da Pravni fakultet u okviru Programskih ugovora sudjeluje u 13 institucionalnih istraživačkih projekata vrijednosti većem od 620 tisuća eura, dok je predsjednik Ustanovnog suda prof. dr. Frane Staničić istaknuo je da je Konvencija predstavlja minimum standarda u zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
