Javnozdravstvenom akcijom koju su organizirali Klinički bolnički centra Rijeka, Medicinski fakultet u Rijeci, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija, uz pomoć Crvenog križa, danas je na Korzu obilježen Hrvatski dan moždanog udara. Akcija je bila posevećena prevenciji pa su se ispitivali rizični faktori koji mogu prouzročiti moždani udar – krvni tlak, šećer u krvi, indeks tjelesne mase i te testiranje na sarkopeniju.

Građani kroz predavanja mogli doznati i nešto o tipičnim simptomima moždanog udara, a to su asimetrija lica, nerazumljiv govor, slabljenje jedne strane tijela, vrtoglavica i nemogućnost hoda, kao i o samom liječenju.

Rizični čimbenici

– Ideja nam je osvijestiti ovaj javnozdravstveni problem. Naša poruka je – ne budi jedan od četiri, jer jedna od četiri osobe dobit će moždani udar u svom životu.

No, današnje metode neurointervencije uz brzo prepoznavanje smanjuju stupanj invaliditeta i brzo se ponovo vraćaju svakodnevnim obavezama, poručila je predstojnica Klinike za neurologiju u riječkoj bolnici doc. dr. Vladimira Vuletić.

Ističe kako glavni rizični čimbenici za moždani udar mogu biti promjenjivi i na njih treba paziti.

To su u prvom redu povišen šećer u krvi, povišen krvni tlak, povišene masnoće, fibrilacija atrija, gojaznost, pušenje i smanjena fizička aktivnost. Čak 80 posto moždanih udara može s prevenirati ako se pazi na ove rizične faktore.

Kako se liječi

– Samo liječenje moždanog udara je multidisciplinarni pristup i počinje ranim prepoznavanjem simptoma. Upravo zbog toga, tijekom godine obilježavamo ovakve dane i organiziramo ovakve akcije.

Nakon što ih je pacijent prepoznao, on ili njegovi bližnji trebaju nazvati hitnu medicinsku pomoć, koja dolazi do bolnice gdje počinje aktivno dijagnosticiranje i liječenje moždanog udara.

Tu se dobiva na vremenu koje nam je u ovom slučaju osobito važno, dok traženjem bolničkih lokaliteta i obiteljskog liječnika pacijent gubi na vremenu. Dolaskom u bolnicu počinje drugi dio liječenja.

Odmah se zove dežurni neurolog koji pacijenta pregledava i radi se hitni CT mozga. Nakon toga utvrđuje se je li pacijent kandidat za aktivno liječenje i onda se kreće s liječenjem.

Aktivno liječenje obuhvaća sistemsku trombolizu ili, laički rečeno, otapalo za moždane udare, a druga, sofisticiranija metoda je mehanička trobektomija koju mi u riječkoj bolnici primjenjujemo već skoro četvrtu godinu.

Ovom metodom ulazimo kroz krvnu žilu do mozga i vadimo tromb van, a to rade kolege radiolozi koji su posebno educirani, kazao je doc. dr. David Bonifačić s Klinike za neurologiju u Rijeci.

Drugi vodeći uzrok smrti

U KBC-u Rijeka godišnje se opskrbi između 600 do 700 ishemijskih moždanih udara koji se liječe na ove načine.

Zemlje koje imaju razvijen sustav skrbi o moždanim udarima, imaju i znatno manji postotak ljudi koji umiru ili završe s teškim invaliditetom.

– Moždani udar drugi je vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Od posljedica moždanog udara u PGŽ-u je prijevremeno umrlo 167 osoba u 2020. godini.

Zato je važna svjesnost prepoznavanja simptoma. Stopa smrtnosti od cerebralnih bolesti u Hrvatskoj bilježi pad zadnjih 20 godina, ali ne kao što je to u ostalim zemljama Europe.

Hrvatska se nalazi na šestom mjestu od sveukupno 34 europske zemlje. Najviša stopa umrlih je u Bugarskoj, a najmanje u Švicarskoj, rekla je pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo Đulija Malatestinić.

Dodala je kako je prevencija moždanih udara dio županijske strategije za zdravlje. Pročelnica gradskog Odjela za zdravstvo Karla Mušković kazala je kako Grad Rijeka podržava akcije koje unaprijeđuju zdravlje.

– Naša uloga je promocija zdravih stilova života u svim dobnim skupinama pa smo tako nedavno tiskali brošure koje su namijenjene mladima, a postavili smo u naše parkove sprave za vježbanje čiji je cilj je promovirati zdravlje, poručila je Mušković.