Foto: Damir Škomrlj
Centar je namijenjen svim pacijentima koji imaju kroničnu ranu, bilo iz primarne zdravstvene skrbi, bilo onima koji se liječe u bolnici, a koji će do liječenja u Centru doći internom bolničkom uputnicom
RIJEKA Početkom svibnja na Klinici za dermatovenerologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka s radom je započeo Centar za rane. Centar se sastoji od kabineta za ultrazvučnu dijagnostiku, ambulante za kronične rane te prostora u kojima se primjenjuju razni postupci u liječenju proširenih vena.
U timu rade specijalisti dermatovenerolozi koji su prošli edukaciju iz područja dijagnosticiranja i zbrinjavanja kroničnih rana, kao i edukaciju iz područja sklerozacije vena pjenom pod kontrolom ultrazvuka, što je ujedno i najsuvremenija metoda liječenja venske insuficijencije.
– U našem se Centru zbrinjavaju sve kronične rane. Pod pojmom kronične rane podrazumijevamo one koje ne zarastaju unutar predviđenog razdoblja. Tu se ubrajaju potkoljenične venske i arterijske rane, neurotrofičke rane te dekubitusi i dijabetičko stopalo, objašnjava prof. dr. Ines Brajac, predstojnica riječke Klinike za dermatovenerologiju.
Kronične rane koje sporo zacjeljuju pacijentima predstavljaju velik psihički teret i smanjuju kvalitetu života. Osim što zahtijevaju kontinuiranu lokalnu terapiju, kronične rane uzrokuju nepokretnost bolesnika te su vrlo često praćene infekcijama i bolovima.
Značajan napredak
Najčešće nastaju kao posljedica brojnih kroničnih bolesti u starijoj populaciji, iako se javljaju i u mlađim dobnim skupinama kao posljedica velikih operativnih zahvata ili opeklina. U Centru se zbrinjavaju i atipične rane koje mogu biti uzrokovane autoimunim poremećajima, infektivnim bolestima, bolestima krvnih žila i vaskulopatijama, metaboličkim i genetskim bolestima, malignim bolestima, vanjskim uzrocima, psihičkim bolestima ili reakcijama na lijekove.
Predstojnica riječke Klinike za dermatovenerologiju ističe kako je posljednjih godina došlo do značajnog napretka, posebno u razumijevanju procesa presudnih za cijeljenje rana, a time i u liječenju rana. Liječenju rana pristupa se individualno, a pritom se, kako kaže Brajac, pri konzervativnoj obradi rane koriste najsuvremenije obloge za rane, kompresivna terapija te razni aparati koji podupiru procese cijeljenja.
– Ako je uzrok kožnog defekta poremećaj arterijske cirkulacije, nalaže se provođenje dijagnostičkog postupka i pacijenta se predstavlja kirurgu za krvožilne bolesti. Ako neku ranu treba očistiti kirurškim putem, ako je potreban uzorak tkiva ili pokrivanje defekta, na raspolaganju je plastični kirurg sa stručnom kompetencijom i laboratorijska dijagnostika. Ako je podloga nastanka kronične rane internistička ili onkološka bolest, liječi se bolesnik u suradnji s hematologom, endokrinologom ili onkologom.
Česte infekcije
Pored toga, najčešća komplikacija kroničnih rana rana je infekcija. Rana se tada liječi u suradnji s mikrobiologom i infektologom. Naime, gorući problem kliničke prakse danas pojava je multiple rezistencije bakterija i razvoj »super bakterija«, a to je rezultat nepropisne i prekomjerne uporabe antibiotika, pa i u liječenju kroničnih rana, upozorava Brajac.
Centar je namijenjen svim pacijentima koji imaju kroničnu ranu, bilo iz primarne zdravstvene skrbi, bilo onima koji se liječe u bolnici , a koji će do liječenja u Centru doći internom bolničkom uputnicom.
– Nažalost, rane se još uvijek liječe na svim razinama, od previjanja u kući do obrade u primarnoj ili specijalističkoj ambulanti, što ne osigurava uvijek kvalitetno liječenje. Kronična rana zahtijeva multidisciplinarni pristup, uz veliki trud medicinskog osoblja s ciljem da se kroničnu ranu tretira što učinkovitije, jednostavnije, bezbolnije za bolesnika, a ujedno i jeftinije za zdravstvene fondove. Nadamo se da ćemo kroz interdisciplinarni pristup dijagnostici i liječenju u suvremenom uređenom prostoru i s dobro educiranim djelatnicima pružiti optimalnu liječničku skrb za rane, zaključuje Brajac.
