Na današnjoj konferenciji “Smislene inovacije u obrazovanju” koja predstavlja iskorake u obrazovnom procesu na Građevinskom fakultetu u Rijeci predstavljen je, između ostalog, projekt “Relevant Assessment and Pedagogies for Inclusive Digital Education” (RAPIDE) voditeljice prof. dr. sc. Blaženke Divjak te njegovi istraživački i stručni rezultati koji imaju i praktične vrijednosti jer uvode inovacije u obrazovanje.

Kako je kazala voditeljica projekta dr. sc. Blaženka Divjak, projekt je nastao ne bi li odgovorio na brojne izazove ne samo za vrijeme pandemije, nego općenito, s obzirom na to da se sve više očekuje od škola i fakulteta. U kontekstu društvenih izazova, tradicionalno obrazovanje treba sustavno mijenjati, što se ne može preko noći.

– Dolaze i tehnološke mogućnosti u vidu umjetne inteligencije, analitike učenja i slično, koje možemo implementirati s ciljem da naši učenici i studenti dobiju bolje iskustvo učenja i studiranja.

Pitanje je kako to napraviti, a mi u Hrvatskoj smo pokazali da možemo voditi projekte, pronaći dobra rješenja koja su primjenjiva ne samo u Hrvatskoj, nego i šire.

Posebno bih istaknula da smo tehnologijom istraživali kako poduprijeti neke nove modele učenja i poučavanja, primjerice model obrnute učionice kada se zapravo suradničko rješavanja problema radi na fakultetu i u školi, a ne za domaću zadaću te učenje kroz rad koje uključuje i buduće poslodavce te širu zajednicu u rješavanju problema i učenja.

Današnja tehnologija, umjetna inteligencija i analitike učenja mogu nam pomoći da nastavnik, odnosno student bude informiran o tome je li na dobrom putu i što treba učiniti da bude, te na kraju kakav je utjecaj svega toga na cijeli jedan kontekst, pojašnjava Divjak.

Projekt nastao u suradnji Sveučilišta u Zagrebu i u Rijeci, Sveučilišta Goethe, Delft University of Technology i The Open Universityja, temeljem zajedničkog rada na inovativnim pristupima poučavanju i vrednovanju, upotrebi analitika učenja i e-učenja te utjecaju inovacija na strategije, osim zacrtanih ciljeva, generirao je i dodatna dva rezultata – e-tečaj “Let’s flip learning” i web aplikaciju za dizajn učenja.

– S obzirom na to da često puta nakon završetka nekog projekta rezultati budu zaboravljeni, projekt je generirao i ostavštinu u vidu otvorenog e-tečaja “Let’s flip learning!”, u čijem je pilot-izvođenju sudjelovalo nekoliko stotina nastavnika iz visokog obrazovanja iz Europe, a bit će koristan za profesore na fakultetima, no i za učitelje i nastavnike u školama, a tu je i besplatna web aplikacija, alat za dizajn učenja, dostupna na mrežnim stranicama learning-design.eu, čiji se razvoj nastavlja u sklopu novog Erasmus + projekta iLED, govori Divjak.

U nastavku prvoga dijela konferencije predavanje s temom “Implementing learning analytics and learning design at scale (with some evidence)” održao je Bart Rienties s The Open Universityja, a govorio je o iskustvu implementacije dizajna učenja i analitike učenja te njihovim prednostima. U kontekstu inovacija u obrazovanju i pristupu podučavanju prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić s Odsjeka za pedagogiju riječkog Filozofskog fakulteta održala je zanimljivo predavanje naziva “Model učenja zalaganjem u zajednici – inovacija u obrazovanju” koji kritičkim promišljanjem kurikularne koncepte stavlja u kontekst stvarnih životnih situacija i problema zajednice te tako osnažuje studente i učenike.

Drugi, radionički dio konferencije uključio je teme “Dizajn učenja i poučavanja uz potporu BDP alata”, “Procjena strateških utjecaja inovacija na razvoj obrazovne institucije” te “Obrnuta učionica i učenje temeljeno na radu za poticanje aktivnog učenja”.