U Velikoj vijećnici Ekonomskog fakulteta u Rijeci održana je završna konferencija EU projekta EkonInfoChecker. Događaj je okupio akademsku zajednicu, stručnjake iz medijskog sektora i studente, a glavni fokus bio je na predstavljanju rezultata inicijative koja je tijekom proteklog razdoblja radila na jačanju kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u specifičnom području ekonomije.

Konferenciju su otvorili nositelji projekta, istaknuvši važnost pravovremenog prepoznavanja lažnih vijesti u ekonomskom prostoru.

Odgovorili na izazove

Voditeljica projekta, izv. prof. dr. sc. Vesna Buterin, naglasila je kako je projekt uspješno odgovorio na suvremene izazove digitalnog doba.

– Projekt EkonInfoChecker pokazao je koliko je važno sustavno i stručno pristupiti provjeri informacija u području gospodarstva. Ekonomske dezinformacije ne utječu samo na javno mnijenje, već i na povjerenje u institucije i donošenje ključnih društvenih odluka. Upravo zato ovim projektom željeli smo ojačati otpornost društva na netočne i manipulativne informacije te doprinijeti kvalitetnijem i odgovornijem izvještavanju.

Posebnu vrijednost projekta vidimo u aktivnom uključivanju studenata u proces provjere činjenica, čime se potiče razvoj kritičkog razmišljanja i analitičkih vještina, ali i u interdisciplinarnom pristupu koji povezuje ekonomiju, medije i informacijske tehnologije s ciljem stvaranja kvalitetnijeg i odgovornijeg javnog prostora, naglasila je voditeljica projekta, prof. dr. sc. Vesna Buterin.

Uz nju, o ostvarenim aktivnostima i postignutim ciljevima govorili su prof. Dragan Čišić i Vanja Rubeša, koji su detaljnije pojasnili metodologiju i alate razvijene tijekom trajanja projekta.

Uključivanje studenata

Središnji dio konferencije bila je dinamična panel rasprava o značaju projekta i njegovu doprinosu javnom prostoru. Pod moderacijom Vanje Rubeše, svoja su viđenja podijelili Edi Prodan, novinar Novog lista, koji se osvrnuo na izazove s kojima se susreću profesionalni izvjestitelji u eri brzih informacija, prof. dr. sc. Ana Marija Sikirić Simčić, koja je istaknula ulogu akademske zajednice u kreiranju provjerenih sadržaja i Lena Okretič, studentica, koja je iz perspektive mladih pojasnila koliko je kritički pristup važan u svakodnevnoj konzumaciji sadržaja na društvenim mrežama.

– Uključivanjem studenata u proces provjere činjenica, projekt ne samo da doprinosi borbi protiv dezinformacija, već i aktivno razvija kritičko razmišljanje, analitičke vještine i odgovornost budućih ekonomskih stručnjaka.

Tijekom provedbe projekta u aktivnosti je bilo uključeno više od 50 studenata, koji su sudjelovali u edukacijama, provjeri članaka i izradi medijskih sadržaja, a objavljeno je više od 100 fact-checking članaka i dodatnih medijskih sadržaja s ciljem informiranja i osvještavanja javnosti o problemu ekonomskih dezinformacija, rekla je Rubeša.

Ekonomska stvarnost suvremenog društva sve se češće kroji u digitalnom prostoru, gdje jedna neprovjerena informacija o inflaciji ili stanju javnog duga može izazvati paniku na tržištu ili promjenu potrošačkih navika tisuća građana.

Upravo u tom međuprostoru između sirovih podataka i javne percepcije nastao je EkonInfoChecker, inovativni projekt usmjeren na sustavnu provjeru činjenica u ekonomskom i financijskom sektoru.

Glavna misija projekta nije samo puko ispravljanje netočnih navoda, već uspostavljanje visokih standarda odgovornosti u javnom govoru. EkonInfoChecker funkcionira kao svojevrsni “digitalni filtar” koji analizira izjave javnih dužnosnika, medijske naslove i objave na društvenim mrežama, uspoređujući ih u realnom vremenu sa službenim statistikama relevantnih institucija poput Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatske narodne banke (HNB) ili Eurostata.

Primjena naprednih algoritama

Ono što ovaj projekt izdvaja od tradicionalnog fact-checkinga jest primjena naprednih algoritama za monitoring podataka. Sustav je dizajniran da prepozna logičke pogreške, manipulaciju postocima i izdvajanje podataka iz konteksta – što su najčešće metode kojima se služe kreatori dezinformacija kako bi stvorili lažni dojam o ekonomskom blagostanju ili, obrnuto, o neizbježnoj krizi.

Članica projektnog tima Vanja Rubeša ističe kako je metodologija razvijena u okviru projekta EkonInfoChecker posebno prilagođena ekonomskom kontekstu i temelji se na kombinaciji akademske rigoroznosti i praktične primjenjivosti.

Stručnjaci okupljeni oko projekta naglašavaju kako je financijska pismenost najbolji štit protiv manipulacija. Stoga EkonInfoChecker ne nudi samo ocjenu točnosti, koja se kreće u rasponu od “potpune istine” do “manipulacije”, već korisnicima pruža i detaljan kontekst te edukativne materijale koji objašnjavaju složene ekonomske pojmove na jednostavan i razumljiv način.

U konačnici, EkonInfoChecker teži postati središnja točka povjerenja za investitore, poduzetnike, ali i obične građane koji u šumi kontradiktornih informacija traže objektivno uporište za svoje financijske odluke.

U svijetu gdje je informacija postala valuta, ovaj projekt osigurava da ta valuta ne bude lažna.