Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci u 2026. godinu ulazi s izrazito razgranatim izložbenim, edukativnim i participativnim programom, nadovezujući se na jednu od svojih najintenzivnijih i najuspješnijih godina dosad. Programske novosti, nove publikacije, međunarodne suradnje te jačanje rada sa zajednicom i publikom u fokusu su djelovanja MMSU-a u prvom dijelu 2026. godine, uz kontinuirani razvoj modela muzeja kao otvorenog, društveno angažiranog i multiprogramskog prostora.

Kako je rečeno na današnjoj konferenciji za medije, MMSU je u 2025. godini ostvario snažan programski rast, povećao broj publike i dodatno osnažio svoju ulogu jedne od ključnih institucija suvremene umjetnosti u Hrvatskoj. Tijekom godine realizirano je ukupno 15 izložbi različitih tipologija i formata, raspoređenih u svim izložbenim prostorima Muzeja, od velikih središnjih dvorana do prizemlja, dvorišta i prostora Jaslica, dok su tri izložbe gostovale u drugim institucijama. Uz snažan izložbeni program, Muzej je poseban naglasak stavio na edukaciju, participaciju i rad sa zajednicom, što se odrazilo u rekordnim brojkama sudionika i intenzivnoj suradnji s različitim društvenim skupinama.

Ravnateljica MMSU-a Branka Benčić istaknula je 2025. kao iznimno značajnu godinu, i institucionalno i sadržajno.

– MMSU se tom godinom dodatno pozicionirao kao jedna od ključnih institucija suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, a posebno se istaknuo rad Odjela za edukaciju, koji je ostvario najveći rast i rekordne brojke – kazala je te dodala da edukaciju promatraju kroz prizmu aktivnog sudjelovanja.

– Kada govorimo o posjetiteljima edukativnih programa, govorimo o aktivnim korisnicima i sudionicima, svima onima koji su sudjelovali u vodstvima, šetnjama, radionicama i diskusijskim programima – rekla je.

Dodala je i kako se Odjel za edukaciju snažno profilirao kroz okupljanje publike različitih generacija, a naglasila je i važnost izlaska Muzeja iz “zatvorenih okvira” te njegovu ulogu u kontekstualiziranju globalnih društvenih pitanja kroz suvremenu umjetnost i njihovu refleksiju u lokalnom, riječkom kontekstu.

Dio konferencije bio je posvećen međunarodnoj panel-diskusiji i novoj publikaciji koji se realiziraju u sklopu popratnog programa izložbe “Koreografije nasilja” umjetnice Jelene Jureše. Riječ je o panel-diskusiji “Postoji li neutralnost slike?” i međunarodnoj publikaciji “Against the Neutral Image”, nastalima u suradnji MMSU-a i Centra za napredne studije Sveučilišta u Rijeci, koje će se održati i predstaviti 12. veljače u prostoru Muzeja.

– Ova publikacija rezultat je dogovora između umjetnice, Branke i mene, a spaja umjetničku praksu, kustosku praksu i teorijsku razinu, ono što je inače razdvojeno u različitim prostorima – istaknula je izvršna direktorica Centra za napredne studije Sanja Bojanić, naglasivši kako su filmski radovi Jelene Jureše otvorili prostor za ozbiljan teorijski i kustoski dijalog.

Kroz filmski esej i filmsku refleksiju otvoren je poziv koji je kasnije prerastao u suradnju na uređivanju knjige, objasnila je Bojanić, dodavši kako se kroz panel i publikaciju problematizira teza da neutralnost slike često predstavlja tehnologiju moći. Bojanić je upozorila i na suvremeni kontekst brzih reakcija i fragmentiranog praćenja sadržaja, u kojem se često zanemaruje slojevitost umjetničkih radova, teksta i njihova moguća tumačenja.

Ivana Golob Mihić, voditeljica Odjela za edukaciju, predstavila je novi pilot-program međumuzejske suradnje “Gdje je Rikard? Benčić! – Umjetnost kao pitanje, kvart kao odgovor”.

– Riječ je o zajedničkom angažmanu MMSU-a, Muzeja grada Rijeke i Gradske knjižnice Rijeka, koji odgovara na suvremene izazove kulturnog sektora – razvoj publike, jačanje participacije građana i aktivno uključivanje kulture u urbanu regeneraciju – kazala je Golob Mihić.

Program je smješten u Art-kvart Benčić i djeluje izvan klasičnih izložbenih okvira, što pozicionira muzeje i knjižnicu kao aktivne aktere u javnom prostoru, a obuhvaća tematske šetnje kvartom, radionice, zajedničke akcije poput kioska i kvartovskih arhiva znanja, zvučne formate poput novog elektroničkog časopisa “MMSU Off the Record – Zvučni Benčić”, kao i participativne audiovizualne događaje. Posebno je istaknula i kontinuirani rad muzejskih grupa, programa Jutarnja protezanja za seniorke, Kustoski kružok kao platformu mladih žena te Klub 4, novu inicijativu za studentice razvijenu u suradnji sa Studentskim kulturnim centrom Rijeka.

Izložbeni program za prvi dio 2026. godine predstavila je kustosica Kristina Barišić, najavivši skupnu izložbu “Nebo se okreće – ovo nije još jedna izložba o nadrealizmu”, koja se otvara 19. ožujka i ostaje otvorena do kraja svibnja.

– Izložba je koncepcijski usmjerena na odjeke nadrealizma, istraživanje nesvjesnog i mogućnosti njegove vizualizacije u umjetnosti, kroz susret psihoanalize, povijesti umjetnosti i feminističkih teorija – istaknula je Barišić.

Izložba polazi iz zbirki MMSU-a i uspostavlja dijalog sa suvremenim umjetnicima, a posjetitelje vodi kroz putovanje nesvjesnim sadržajima, od potisnutih misli i snova do unutarnjih konflikata i afektivnih eksplozija.

Na konferenciji su ujedno najavljeni i daljnji programi tijekom godine, uključujući predstavljanje opsežne međunarodne monografije Nikole Ukića “About the Sense of Possibilities” kao i izložbu planiranu za jesen 2026. godine, posvećenu kazalištu mladih umjetnika od 1960. do 1991. godine, s fokusom na odnos muzeja i grada.