Terminal za rasuti teret u Bakru predstavlja ozbiljnu ekološku opasnost kojeg Županija i država ignoriraju. Od samog početka rada predstavlja veliku opasnost za građane, jer specifična konfiguracija terena doprinosi štetnim posljedicama uzrokovanih lučkim transportnim operacijama i deponiranjem tereta na otvorenom prostoru.

Uz istočnu obalu bakarskog zaljeva prekrcava se ugljen, koks, metalne rude, primarno željezne, a prilikom prekrcavanja rasutih tereta neizbježno dolazi do gubitaka koji završavaju u moru, upozorili su s konferencije za novinare održane na državnoj cesti D8, pored taverne Vidikovac, Morena Lekan, Orjen Petković i Sandra Benčić iz Možemo!.

Obmanjujuća retorika

Zastupnik Možemo! u Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije Orjen Petković upozorio je kako u Luci Rijeka koriste obmanjujuću retoriku prema javnosti kako bi utišali pobune.

– Iako je 2021. godine provedena obnova terminala, koja je uključivala rekonstrukciju dijelova kolosijeka, uređenje sustava vodoopskrbe, električnih mreža i staza dizalica, ti zahvati nisu uvijek predstavljeni istinito, budući da su predstavljeni kao veliko unaprjeđenje u ekološkom smislu, no to nažalost nije slučaj, jer pomaka na bolje nema.

Oblaci prašine u zraku, talog na danas beživotnom dnu mora, crni i masni sloj prljavštine na barkama svakodnevica je stanovnika Bakra koji već godinama ukazuju na ovaj problem, zajedno s lokalnom samoupravom.

Protiv Luke Rijeka podnošene su kaznene prijave, a prijave su upućene i Državnom inspektoratu, koji je navodno nadležan za takva onečišćenja. Unatoč naporima i prijavama, do danas nije došlo do konkretnih pomaka u rješavanju problema, istaknuo je Petković.

Pljuska građanima

Njegova stranačka kolegica i također županijska vijećnica Morena Lekan na prošloj je sjednici Županijske skupštine na aktualnom satu upitala župana Zlatka Komadinu koja se mjerenja stanja mora i morskog dna obavljaju u Bakru, međutim, dodala je, župan nije mogao pružiti precizan odgovor, pitajući nas imamo li indikacije oko postojanja nekakvog zagađenja.

– Takav odgovor predstavlja priličnu pljusku građanima Bakra. Očekivani pisani odgovor s rezultatima mjerenja još uvijek nije dostupan. U međuvremenu, kao nefinancijski zahtjev u pregovorima oko podrške županijskom proračunu, postavili smo povećanje broja mjernih stanica za kakvoću zraka na nekoliko specifičnih područja, između ostalog i u Bakru.

Naime, mjerenja koja zadovoljavaju minimalne zakonske obveze ovdje nisu dovoljna. Potrebno je provoditi kontinuirana uzorkovanja mora, a analiza zraka, uz parametre koji su propisani zakonom, nužno treba sadržavati i detaljnu kemijsku analizu sastava lebdećih čestica, koji se šire najdalje te završavaju u mjestima iznad samog zaljeva, Kukuljanovu i Škrljevu, rekla je Lekan.

Negiraju odgovornost

Saborska zastupnica političke platforme “Možemo! Sandra Benčić, koja je ujedno i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode, istaknula je kako Luka Rijeka u javnim istupima negira svoju odgovornost za moguća zagađenja, tvrdeći da je njihova prašina samo lokalna i da se ne širi do središta grada Bakra te da je kakvoća mora i zraka više no zadovoljavajuća.

– Osim toga, oni ističu da je terminal za rasuti teret “strateški interes države” te da zatvaranje ili izmještanje terminala u Bakru nije opcija. Zagađenja su se nastavila, a nastavit će se i dalje dokle god je terminal za rasuti teret na ovoj lošoj poziciji ili dok se lučke transportne operacije s deponiranjem rasutog tereta obavljaju na otvorenom, umjesto u zatvorenoj hali.

Slijedom svega navedenog, kao predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode zatražit ću od Ministarstva gospodarstva procjenu ulaganja za Luku Rijeka, Bakar i sjever Splita, kao bi se procijenio trošak uvođenja novih tehnologija prekrcavanja rasutog tereta s ciljem uvrštavanja u financijski plan financiranja iz EU fondova u perspektivi 2021. do 2027. godine, rekla je Sandra Benčić.

Dodala je kako se u lukama Europske unije, kao i u SAD-u odavno provode nove tehnologije zaštite zraka i mora, među kojima su zatvaranje ili natkrivanje prostora, postavljanje hala, kao i obustavljanje prekrcaja kada je veliki vjetar i nevrijeme.

Poražavajući rezultati analize mora

Stanovnici Bakra i okolnih naselja su se, suočeni s ovim problemom, obraćali i medijima, a jedna medijska kuća zatražila je analize uzorka mora i sedimenta dna od strane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije te jednog nezavisnog laboratorija.

– Rezultati su bili poražavajući, jer su ukazali da je more zagađeno naočigled i to ugljikovodicima, dok su u sedimentu dna nađeni kadmij, olovo, cink, zatim bakar, živa i arsen u manjim količinama, potom krom i mangan u značajnim količinama, te željezo u enormno velikim količinama.

Ne smijemo nikako zanemariti ili podcijeniti ove rezultate. Umjesto da ovakvi rezultati potaknu na stalno praćenje stanja, koje bi omogućilo građanima jasnu sliku, oni se ignoriraju i preskaču.

Tvari pronađene u moru i sedimentu dna predstavljaju ozbiljnu prijetnju za floru i faunu zaljeva, a posredno i za čovjeka koji konzumira bilo što što je ikad bilo u doticaju s tim okolišem, zaključila je Morena Lekan.