Prometnica najviše nedostaje mještanima, ali i rekreativcima uz Rječinu / foto V. KARUZA
Iz Rijeka prometa poručuju– gradnje ceste nema dok se ne sanira klizište. Početak sanacije, skupog i zahtjevnog projekta jer je riječ o golemom području širine 150 metara, duljine 550 metara i dubine od 15 do 20 metara, nepoznat
Cestu Grohovo – Lopača treba obnoviti, na bilo koji način, potrebna je i nama mještanima naselja uz Rječinu i psihijatrijskoj bolnici Lopača, stav je Vilima Šestana i Dragomira Sudana te drugih sugovornika iz grobničkih naselja blizu vodotoka Rječine, s kojima smo razgovarali o sanaciji prometnice uništene prije gotovo tri godine uslijed aktiviranja velikog klizišta, a ne postoje planovi o njenoj obnovi.
– Cesta nam fali, kako nama, tako i onima koji s Drenove i okolnih riječkih kvartova dolaze ovamo. Ovako moramo okolo-naokolo, više od dvaput duljim putem. Nije to bila bog zna kakva cesta, uska i puna zavoja, ali i takva nam je služila. Sada smo odsječeni i primorani putovati puno dulje, što zahtijeva i vrijeme i novac – kaže Šestan.
Sudan, inače vrsni poznavatelj vodotoka Rječine i svih zbivanja na grobničkoj rijeci i oko nje kroz bližu i dalju povijest, ističe kako urušena cesta nikada nije ni bila službeno ucrtana jer prolazi preko privatnih posjeda, a samo klizište kojim prolazi poznato je još iz doba Austro-Ugarske monarhije.
Osim za prometnice, klizište potencijalno veću opasnost predstavlja za samo hidroakumulacijsko jezero Valići, kojemu prijeti djelomičnim zatrpavanjem. Zbog tog klizišta, kao i zbog odrona zemlje s druge strane jezera, volumen vode u akmulaciji je već dvije godine znatno snižena, a kako je klizište uz vodotok Rječine i neposredno iznad HEP-ove akumulacije, upravo su HEP i Hrvatske vode glavni nositelji sanacijskog projekta. Zasad se, međutim, provode tek istražni radovi. Prema dostupnim informacijama napravljen je program istraživanja koje bi trebalo biti završeno do konca godine, ali konkretnih planova o početku radova na sanaciji još nema.
Alternativno rješenje
– Znalo se da je cesta na klizištu. Jednako tako i županijska cesta, koja je tek u planu gradnje, a trebala bi prolaziti tim područjem, prelazi preko još većeg klizišta. Teško je očekivati da će tu ikada biti izgrađena nova cesta, ali mogla su se pronaći alternativna rješenja – kaže Sudan, ističući kako bi najbolja, ali i najmanje vjerojatna alternativa bio tunel, koji se ionako planiralo kopati prema Orehovici.
– U planovima za izgradnju odvodnje i kanalizacije na Grobniku bio je i tunel, dug oko 4 kilometra, širok tri metra, za odvodnju. Kada bi se tunel proširio, mogla bi njime prolaziti i cesta, čime bi od Dražica do Orehovice put bio skraćen na svega četiri i pol kilometra – rekao je Sudan.
Inače, cesta Grohovo – Lopača dijelom je u nadležnosti Grada Rijeke, odnosno Rijeka prometa, a dijelom Primorsko-goranske županije, odnosno Županijske uprave za ceste. Urušeni dio nalazi se na području Grada, no iz Rijeka prometa decidirano poručuju kako nema govora o gradnji nove ceste, pa čak ni improvizirane makadamske prometnice, dok se ne sanira klizište kojim prolazi.
Sanacija klizišta, međutim, skup je i zahtjevan projekt jer je riječ o golemom području širine 150 metara, duljine 550 metara i dubine od najmanje 15 do 20 metara, odnosno o više od milijun kubičnih metara tla koje klizi prema akumulacijskom jezeru Valići, posebno za jačih kiša.
O kojim je iznosima riječ kada se govori o sanaciji klizišta i ceste Grohovo – Lopača, najbolje govore neslužbene procjene da bi samo izgradnja urušenog dijela prometnice stajala preko deset milijuna kuna.
Lokalna prometnica
Profesor Željko Arbanas s Građevinskog fakulteta u Rijeci, koji se već niz godina bavi problematikom i praćenjem klizišta uz Rječinu, a i uključen je u praćenje konkretnog klizišta kod hidroakumulacije, već je u više navrata isticao kako bi izgradnja ceste prije sanacije klizišta bila i skupa i zahtjevna, s vrlo neizvjesnim ishodom, budući da bi klizište i dalje bilo aktivno, što znači da bi i šanse da se cesta ponovno uruši bile vrlo velike. No, Arbanas u Geotehničkom mišljenju dostavljenom Rijeka prometu ističe kako bi makadamska prometnica mogla biti izgrađena i u postojećim okolnostima, ali smatra da bi gradnja nove prometnice čak i nakon sanacije bila upitna.
– Obnova prometnice u sadašnjim uvjetima nije moguća bez prethodne sanacije klizišta jer se daljnja pokretanja klizišta mogu očekivati pri svakom intenzivnijem i dužem hidrometeorološkom događaju. Međutim, čak i nakon sanacije klizišta, a zbog velike dubine klizne plohe i volumena klizišta, mogu se očekivati dugotrajni vremenski pomaci koji bi u dijelu klizišta gdje smješten trup ceste dugotrajno oštećivali prometnicu. U tom smislu potrebno je razmišljati o izvedbi lokalne prometnice za mala prometna opterećenja bez izvedbe asfaltne kolničke konstrukcije na kojoj bi se očitovalo svako pomicanje kliznog tijela i trupa ceste. Makadamska kolnička konstrukcija na dijelu klizišta omogućavala bi lokalni promet malih vozila, a oštećenja uslijed dugotrajnih vremenskih pomaka bilo bi lako sanirati – stoji u mišljenju profesora Arbanasa.
