Zelena tranzicija

Mještani Drenove žele se udružiti i napraviti solarne elektrane na krovovima. Investicija bi im se isplatila već za šest godina

Marinko Glavan

Foto V. KARUZA

Foto V. KARUZA

Elektrane mogu biti postavljene na krovovima višestambenih zgrada ili pak na javnim parkiralištima. Tehnologija je u zadnje vrijeme znatno pojeftinila, a jamči sigurnost opskrbe, uz značajno veću otpornost na tržišna kretanja cijene električne energije, ističe Medved



 


RIJEKA – Izvori energije iz obnovljivih izvora, u prvom redu solarne elektrane na krovovima višestambenih zgrada i obiteljskih kuća, kao i na javnim prostorima, u kombinaciji s pametnim sustavima korištenja električne energije u kućanstvima i sustavima skladištenja električne energije u baterijama, uz udruživanje građana u energetske zajednice, neminovna su budućnost korištenja električne energije. Udruživanje građana u proizvodnji električne energije i njezinom korištenju omogućeno je novim Zakonom o tržištu električne energije koji sada omogućava zajedničku proizvodnju, primjerice u višestambenim zgradama, ali i zajedničku raspodjelu korištenja tako proizvedene električne energije, kao i njezinu isporuku, odnosno prodaju u mrežu opskrbe. Sve skupa rezultirat će značajno umanjenim računima za struju, kao i većom otpornošću na kretanja cijene električne energije na tržištu.



U najkraćim crtama, stanovnici pojedinih višestambenih zgrada ili obiteljskih kuća, s donošenjem novog Zakona imaju priliku uložiti u elektrane iz obnovljivih izvora, u prvom redu solarne, na način da im se omogućuje korištenje tako proizvedene električne energije za vlastite potrebe i isporuka eventualnog viška proizvedene struje u mrežu i to kupcu prema vlastitom odabiru, odnosno onome tko u određenom trenutku nudi najvišu cijenu.


Fotonaponske elektrane




Na temu energetskih zajednica održan je inicijalni sastanak mještana riječkog naselja Drenova, koji namjeravaju pokrenuti prvu zajednicu te vrste u Gradu Rijeci, s projektom izgradnje solarne elektrane na padini u vlasništvu Grada Rijeke, u blizini centralnog gradskog groblja Drenova. U projekt se mogu uključiti i vlasnici obiteljskih kuća, kao i višestambenih zgrada koji na krovovima mogu postaviti fotonaponske ćelije. Koristi od takvog ulaganja okupljenim su stanovnicima Drenove, kao i onima koji su predstavljanje pratili putem izravnog prijenosa putem weba, predstavili Damir Juričić iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci, Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner, autor priručnika o instalaciji fotonaponskih ćelija i prateće opreme na obiteljskim kućama i Damir Medved iz Vijeća Mjesnog odbora Drenova, inače zaposlenik tvrtke Ericsson Nikola Tesla, koji ističe kako je primarni cilj okupljanja koje će se nastaviti u idućem periodu, u razdobljima od po dva tjedna, uputiti građane kako investirati u solarne elektrane na svojim objektima te u već spomenutu veću solarnu elektranu pokraj groblja.



– Energetske zajednice već se osnivaju na Krku i Cresu, gdje također postoje planovi o pokretanju, ne samo solarnih elektrana na krovovima obiteljskih kuća, nego i većih elektrana na javnim prostorima. Naša je namjera pokrenuti prvu takvu zajednicu u urbanoj cjelini na području Grada Rijeke. Želimo da Drenova bude pilot-projekt te vrste, kako bi pokazali da se i u gusto naseljenim urbanim područjima mogu instalirati fotonaponske elektrane. One mogu biti postavljene na krovovima višestambenih zgrada, na javnim parkiralištima, pri čemu je korist dvostruka, jer automobili su parkirani u natkrivenom prostoru i osigurana je proizvodnja električne energije. Tehnologija je u zadnje vrijeme znatno pojeftinila, a jamči sigurnost opskrbe, uz značajno veću otpornost na tržišna kretanja cijene električne energije, kazao je Medved.


Isplativa investicija


O konkretnom projektu na Drenovi, postavljanju fotonaponskih ćelija na strmu padinu blizu groblja, kojemu se mogu pridodati i solarne elektrane na krovovima govorio je Juričić, upozorivši kako je, prije svega, važno identificirati sve rizike i troškove, kao i izvore financiranja. Za solarnu elektranu snage 1,13 megavata(MW), s 2.510 solarnih panela bilo bi, prema njegovim riječima, potrebno ulaganje od 808.000 eura, pri čemu bi bilo optimalno da članovi energetske zajednice ulože 243.000 eura, a ostatak osiguraju bankovnim kreditom.
– Ukupni prihod za radnog vijeka elektrane bio bi 2,4 milijuna eura, od čega bi članovi zajednice uprihodili 1,19 milijuna eura, isplate banci bi iznosile 650.000 eura, porez na dobit bio bi 110.000, a plaćanje koncesije gradu oko 120.000 eura. Prinos na ulog zadrugara bio bi oko 11,3 posto, znatno veći od oročenja sredstava u bankama. Cijeli izračun je bez subvencija, za koje osobno smatram da ih kod ovakvih investicija ni ne treba biti jer su isplative i bez njih, rekao je Juričić.



Vjeran Piršić je predstavio kratki film o vlastitoj, gotovo posve energetski neovisnoj kući, opremljenoj fotonaponskim ćelijama, nezapaljivim baterijama i kompjutorski upravljanim sustavom potrošnje električne energije. Ulaganje te vrste, prema njegovim se riječima isplati u roku od šest do devet godina, u slučaju individualne investicije, ali kod energetskih zajednica, u kojima će više vlasnika ili suvlasnika zgrada naručiti projektiranje, opremu i ugradnju, istaknuo je, moguće je postići bolju cijenu, a samim time i skratiti rok povrata investicije.
– Važno je pritom tko će biti vlasnik instalacija. U cijelu priču uključit će se i »veliki igrači«, proizvođači i distributeri električne energije koji će jedinicama lokalne samouprave i vlasnicima zgrada nuditi ugradnju solarnih elektrana, ali smatram da je znatno bolje da vlasnici osnuju svoje zajednice i budu vlasnici solarnih elektrana, rekao je Piršić.