Domski kapaciteti za starije osobe u Primorsko-goranskoj županiji trebali bi biti čak četiri puta veći da bi zadovoljili sve potrebe, jer kako navode u Upravnom odjelu za socijalnu politiku i mlade PGŽ-a, broj osoba koje čekaju na smještaj u jedan od četiri županijska doma konstantno varira između 2.500 do 3.000, dok je ukupni smještajni kapacitet tek 754 ležajeva.

U prosjeku na mjesto se čeka dvije do tri godine, a nepregledne liste čekanja dugogodišnja su situacija koja se u konačnici prelila i na privatne ustanove koje skrbe o starijima.

Iako cijena smještaja zna biti i do tri puta veća od one u županijskom domu, slobodnih mjesta u privatnim domovima nema bez obzira na to u kojem su dijelu županije locirani.

Plaćanje rezervacije

Sa smještajnim kapacitetom od 126 ležajeva najveći privatni dom u Primorsko-goranskoj županiji, Vitanova, ima stalni deficit kapaciteta, jer kako objašnjava vlasnica i ravnateljica Aleksandra Nimac, kako se mjesto isprazni tako se i popuni, a upiti građana su svakodnevni.

– Imamo listu čekanja koja nije tako velika kao za županijske domove, ali na njoj je stalno 15 do 20 ljudi. S obzirom na to da pružamo i uslugu postoperativne rehabilitacije, najčešće zahvaljujući oporavku korisnika i odlasku kući imamo slobodno mjesto, ali to se mjesto odmah popuni.

Otpusti iz bolnice su svakodnevni i ljudi budu na čudu gdje s članom obitelji, u roku od 24 sata moraju se snaći. Nije rijetkost da se mjesto rezervira unaprijed.

Znaju kada imaju termin operacije i odmah rezerviraju mjesto da ih čeka po otpustu iz bolnice, a ta se rezervacija plaća. Situacija je jako teška i ljudi nas doslovno mole da primimo člana obitelji o kojem ne mogu brinuti.

Svakim danom sve je veća potražnja za takvim smještajem, jer ako netko treba postoperativnu skrb koja podrazumijeva njegu i medicinsku brigu, a članovi obitelji rade, onda je to jako teško organizirati.

Mi to sve pružamo, imamo i zaposleno šestero fizijatara te nakon mjesec ili dva korisnik ide kuće. S druge strane imamo ljude koji su u domskom smještaju i tu borave godinama.

Ti se kapaciteti sporije prazne, potražnja je velika, ali to je slučaj u cijeloj Hrvatskoj, ne samo u Primorsko-goranskoj županiji, objašnjava Nimac.

Međutim, dodaje, ono što je gorući problem i prerasta u epidemiju su dementne pokretne osobe.

– Za njih u Primorsko-goranskoj županiji nema ustanove. Eventualno ih može primiti manji dom. Mi ne možemo, jer ustanova mora biti zatvorena, traže veću pažnju.

To je velika i teška priča, nema smještaja za te ljude. Dnevno primim desetak poziva i upita za smještaj takvih osoba.

Dementni ljudi ne mogu biti sami, a onda obitelji uzimaju needucirane osobe da skrbe o njima i problem postane još veći. Taj je problem prisutan već godinama, priča Nimac.

Mjesto u ustanovi za starije za mnoge zlata vrijedi, a sudeći prema rasponu cijena, gotovo da se u zlatu i plaća, jer smještaj u privatnim ustanovama stoji i do 2.100 eura mjesečno.

Ovisno o stupnju njege i vrsti smještaja, odnosno broju kreveta u sobi, u privatnoj ustanovi ispod 1.200 eura smještaja nema, i to u gorskim krajevima.

Goranski domovi u pravilu imaju niže cijene od ostatka županije i kreću se od 1.200 do 1.300 eura, dok je u ustanovama bližim riječkom području početna cijena smještaja najčešće 1.400 eura, a s manjim brojem kreveta u sobi i većim stupnjem njege penje se i do iznad dvije tisuće eura.

U ustanovama čiji je osnivač Županija, ta mjesečna cijena maksimalno iznosi 731 euro.

– Primorsko-goranska županija osnivač je četiri doma za starije osobe: Dom za starije osobe Kantrida Rijeka, Dom Mali Kartec Krk, Dom Volosko Opatija te Dom »Marko A. Stuparić« Veli Lošinj.

Cijene usluge smještaja u domovima određene su ovisno o statusu korisnika. Korisnici koji ostvaruju pravo na smještaj temeljem rješenja Zavoda za socijalni rad plaćaju u rasponu od 372 do 475 eura mjesečno. Za korisnike koji sami financiraju smještaj, cijene variraju od 615 do 731 eura mjesečno, objašnjavaju u Županiji.

Investicijski ciklus

Ujedno dodaju da se najduže čeka na smještaj u Dom Kantrida, što je posljedica činjenice da najveći broj zahtjeva dolazi upravo s tog područja.

– Važno je naglasiti kako duljina čekanja ovisi i o vrsti tražene sobe – najveće vrijeme čekanja bilježi se za jednokrevetne sobe sa zasebnim sanitarnim čvorom.

Analize su pokazale da na razini Primorsko-goranske županije postoji značajan manjak smještajnih kapaciteta za starije osobe. Županijska skupština je na sjednici u srpnju usvojila Socijalni plan Primorsko-goranske županije za razdoblje 2025. – 2027. godine, kojim je širenje institucijskih i izvaninstitucijskih socijalnih usluga za starije osobe definirano kao jedan od prioriteta.

U Socijalnom planu poseban naglasak stavljen je na razvoj socijalnih inovacija, kako bi se kroz inovativne socijalne usluge obuhvatio što veći broj starijih osoba.

U cilju povećanja smještajnih kapaciteta, Županija je, u partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave, pokrenula značajan investicijski ciklus, odnosno sufinancira se izgradnja Centra za starije osobe u Kostreni, kapaciteta 144 korisnika.

Također, financira se uspostava dislocirane jedinice Doma Kantrida u Delnicama, kapaciteta 59 korisnika, a u pripremi je projekt izgradnje dislocirane jedinice Doma »Marko A. Stuparić« na otoku Cresu, kapaciteta 80 korisnika, navode u Županiji.

Izvaninstitucijska skrb

Uz razvoj institucijskih kapaciteta, dodaju, u idućem razdoblju Županija će posebnu pažnju usmjeriti na širenje izvaninstitucijskih oblika socijalnih usluga za starije osobe, uključujući uspostavu mreže poludnevnih i dnevnih boravaka, formiranje interdisciplinarnih mobilnih timova za pružanje sveobuhvatne podrške u domu korisnika, kao i pružanje psihosocijalne podrške i savjetodavnih usluga.

– Županija će i nadalje podržavati inicijative jedinica lokalne samouprave za razvoj i širenje socijalnih usluga na njihovim područjima.

Posebna će se pažnja pridavati projektima koji proizlaze iz klastera jedinica lokalne samouprave, budući da se takvim pristupom osigurava učinkovitije i racionalnije korištenje javnih sredstava prilikom investicijskih ulaganja, zaključuju u županiji.

Odluka o poskupljenju ovisi o decentraliziranim sredstvima

Na pitanje planira li se povećanje cijene smještaja u domovima čiji je osnivač Primorsko-goranska županija, u Županiji navode da su cijene smještaja u domovima za starije osobe posljednji put korigirane 1. kolovoza 2023. godine, s prosječnim povećanjem od 6 posto, uslijed rasta ključnih troškova poslovanja, prvenstveno materijalnih rashoda i rashoda za zaposlenike.

– Unatoč navedenom povećanju, cijene usluga nisu znatnije rasle zahvaljujući kontinuiranom financijskom angažmanu Županije. Naime, decentralizirana sredstva nisu dostatna za podmirenje stvarnih troškova poslovanja domova.

Županija stoga već niz godina sufinancira redovnu djelatnost domova iz vlastitih izvora prihoda. Također, u prethodnom je razdoblju došlo do povećanja osnovice za obračun plaća te su uvedeni novi, viši koeficijenti složenosti poslova u skladu s Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama.

Na dodatno povećanje rashoda znatno je utjecala i inflacija, osobito kroz porast cijena prehrambenih proizvoda i energenata. Odluka o eventualnom povećanju cijena smještaja u domovima za starije osobe čiji je osnivač Primorsko-goranska županija u nadolazećem razdoblju u izravnoj je vezi s modelom raspodjele decentraliziranih sredstava iz državnog proračuna.

Ključno je naglasiti kako dostupnost i adekvatnost tih sredstava u značajnoj mjeri utječu na financijsku održivost poslovanja domova te na mogućnost daljnjeg razvoja i unaprjeđenja kvalitete usluge.

Osim navedenog, očekujemo definiranje i usuglašavanje ispravne i pravedne cijene usluge smještaja, u skladu s utvrđenim intervalima cijena socijalnih usluga za 2025. godinu, kako bi cijena bila realna i utemeljena na stvarnim troškovima pružanja usluge.

Naglašavamo kako je cilj Županije osigurati održiv sustav socijalne skrbi koji će omogućiti ravnotežu između kvalitete usluge, priuštivosti za korisnike i financijske stabilnosti ustanova.

U tom smislu, svaka odluka o izmjeni cijena temeljit će se na sveobuhvatnoj analizi, usklađenosti sa zakonodavnim okvirom te načelima socijalne pravednosti i racionalnog upravljanja javnim sredstvima, objašnjavaju u Županiji.