Pokretni ekološki laboratorij nedaleko deponija

Mjerenje kakvoće zraka kod Marišćine: koncentracija kancerogenog benzena povišena

Andrej Petrak

Najviša izmjerena koncentracija benzena bila je 20. srpnja u 23 sata i iznosila je 10.69 mikrograma po kubičnom metru, a granična vrijednost je pet mikrograma ali na godišnjoj razini, što nas upućuje na to da bi mjerenja trebalo provoditi barem godinu dana kako bi se iz rezultata moglo nešto konkretnije zaključiti, kaže mr. sc. Golja 



MARČELJI Rezultati mjerenja onečišćenosti zraka koje je po narudžbi Općine Viškovo tjedan dana provodila zagrebačka tvrtka Dvokut Ecro na lokaciji u Pogledu u Marčeljima, pokazali su povišene koncentracije lebdećih čestica PM10, ali i kancerogenog benzena. Inicijativu za provođenje mjerenja dali su stanovnici Viškova kojima je smetao smrad koji se širio s odlagališta otpada, a načelnik Goran Petrc donio je odluku o provođenju mjerenja posebne namjene. Mjerenje je trajalo između 16. i 25. srpnja, a pokretni ekološki laboratorij bio je smješten oko dva kilometra južno od deponija Marišćina, u dvorištu jedne obiteljske kuće u Pogledu. 



Prema informacijama Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, kod udisanja benzena javljaju se vrtoglavica, glavobolja, pospanost, uz moguću nesvjesticu. Također može nadraživati oči i kožu uz izazivanje crvenila i žarenja, ali problem su njegovi učinci dugotrajnog izlaganja. Najčešće se govori o mogućem izazivanju leukemije, ali moguća je pojava raka i na drugim mjestima, kao naprimjer na plućima ili koži.





    Budući da je po Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku mjerenja potrebno provoditi neprekidno jednu godinu, rezultati dobiveni ovim mjerenjem ne mogu se uspoređivati s Uredbom, ali mogu biti indikativni i ukazivati na stanje kakvoće zraka, napominju u tvrtki Dvokut Ecro. Izvještaj je dostupan na službenim internetskim stranicama Općine Viškovo www.opcina-viskovo.hr.   


Više od gornje granice


Što se tiče lebdećih čestica PM10, propisane granične vrijednosti za usrednjavanje na 24 sata iznose 50 mikrograma po kubičnom metru, a za razdoblje od jedne godine 50 mikrograma po kubičnom metru, dok je gornja granica procjenjivanja 14 mikrograma po kubičnom metru. 


    – Usrednjene 24-satne koncentracije PM10 bile su više od granične vrijednosti 27. srpnja i iznosile su 70 mikrograma po kubičnom metru. Usrednjena koncentracija PM10 za cijelo razdoblje mjerenja od 43 mikrograma po kubičnom metru viša je od granične vrijednosti za jednu godinu, a to je više i od gornje granice procjenjivanja. Najviša 60-minutna koncentracija od 230 mikrograma po kubičnom metru izmjerena je 22. srpnja u 8 sati, stoji u izvještaju zagrebačke tvrtke. 


    S druge strane, najviše osmosatne srednje vrijednosti benzena zabilježene su 21. srpnja i iznosile su 5,78 mikrograma po kubičnom metru, dok je najviša izmjerena koncentracija 20. srpnja u 23 sata iznosila 10.69 mikrograma po kubičnom metru. Za benzen su propisane samo granične vrijednosti za jednu godinu mjerenja od pet mikrograma te gornja granica procjenjivanja od 3,5 mikrograma po kubičnom metru, a usrednjena vrijednost koncentracija benzena za cijelo razdoblje mjerenja u Marčeljima iznosila je 2,49 mikrograma po kubičnom metru. 


    Prema riječima voditelja laboratorija tvrtke Dvokut Ecro mr. sc. Gordana Golje, zbog ograničenog razdoblja u kojem su provođena mjerenja, teško je reći koji je uzrok povišenim koncentracijama lebdećih čestica PM10 i benzena. 


    – Granične vrijednosti za lebdeće čestice PM10 postavljene su poprilično nisko, i manji je problem što su te vrijednosti prekoračene. U Hrvatskoj postoji dvadesetak automatskih mjernih postaja, a na velikom broju postaja zabilježena su prekoračenja graničnih vrijednosti ovih lebdećih čestica. No, vrijednosti benzena u jednom su trenutku prešle 10 mikrograma po kubičnom metru, što su u svakom slučaju zanimljivi rezultati. Granična vrijednost za benzen je pet mikrograma po kubičnom metru, ali na godišnjoj razini, što nas upućuje na to da bi mjerenja trebalo provoditi barem jednu godinu kako bi se iz rezultata moglo nešto konkretnije zaključiti. U svakom slučaju bilo bi korisno da se postojeća mjerna postaja redovito koristi za mjerenja kakvoće zraka, kaže mr. sc. Golja.   


Nadzor nad stanicom


U neposrednoj blizini lokacije na kojoj je zagrebačka tvrtka obavljala mjerenja nalazi se automatska mjerna postaja Marišćina – Pogled, koja je, prema obavijesti na internetskim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, trenutno u probnom radu. Stanica je uspostavljena u rujnu 2007. godine u cilju monitoringa kakvoće zraka na utjecajnom području budućeg Centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Opremljena je analizatorima sumporovog dioksida, vodikovog sulfida, dušikovih oksida, amonijaka, ozona, ugljikova monoksida, BTEX (benzena, toluena, etilbenzena i ksilena) te lebdećih čestica PM10. Od samog početka postaja je spojena na centralno računalo za prikupljanje i obradu podataka u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. 


    Nakon učestalih pritužbi stanovnika Viškova na neugodne mirise, na internetskim stranicama Nastavnog zavoda od 7. srpnja dostupni su podaci o kakvoći zraka s ove mjerne postaje. No, Zavod nije još uvijek i formalno preuzeo nadzor nad stanicom te nema pristup stanici i instrumentima. Iz Zavoda stoga upozoravaju da izmjerene koncentracije treba uzeti sa zadrškom, ali i da su tijekom probnog razdoblja na internetskoj stranici mogući prekidi u prikazu podataka.