Radovi se odvijaju po planu

Milijunska investicija: Riječki studentski grad u lipnju počinje živjeti 24 sata

Damir Cupać

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Do kraja lipnja u Sveučilišnom kampusu bit će smješteno 750 studenata koji će sudjelovati na Europskim sveučilišnim igrama. Nakon toga će useliti studenti riječkog Sveučilišta, istaknuto je prilikom obilaska  gradilišta triju paviljona



Gradonačelnik Vojko Obersnel obišli su veliko gradilište triju paviljona vrijednih oko 180 milijuna kuna koja su u visokoj fazi gotovosti. Prorektorica Nevenka Ožanić koja je zadužena za realizaciju ove investicije potvrdila je da će se rokovi ispoštovati i da će sve biti gotovo na vrijeme i sukladno dinamičkome planu.


Radne akcije


– Vrijeme je da stanemo na loptu, sagledamo gdje se nalazimo kada je riječ o ovoj investiciji. Zadovoljni smo dinamikom, a budući da je naš kampus otvorenoga tipa, nastojat ćemo omogućiti suživot studenata i građana. Nadamo se da će nam u tim nastojanjima pomoći i Grad Rijeka budući da nam je namjera urediti okoliš, ali i pretvoriti neke parcele u sportsko-rekreacijske zone. Želimo da ovaj prostor bude lijep, dobar, na raspolaganju svima, čist i uredan. Da bismo to postigli, organizirat ćemo radne akcije sa studentima, građanima, nogometašima, izjavio je Lučin.



Smještaj za 754 studenta


Cilj projekta koji će se financirati europskim novcem je osigurati kvalitetu i dostupnost usluga i sadržaja koji su studentima potrebni prema europskim standardima za smještaj studenata, osigurati smještaj za 40 posto studenata koji dolaze na studij u Rijeku izgradnjom smještajnih kapaciteta sa 754 novih kreveta, omogućiti jednakost studenata u programima razmjene u cilju veće integracije u Europski istraživački prostor, te povećati konkurentnost obrazovne infrastrukture. Osim samih zgrada koji su u »roh bau« fazi, potrebno je izgraditi pješački koridor između zgrade Građevinskog fakulteta i restorana, kao i dvije ulice između objekata od 200 metara s parkirnim mjestima. Sobe za studente su nalik malim apartmanima, a budući da je jedna skoro pa gotova, svi su se uvjerili da studentima ništa neće nedostajati  jer imaju kupaonice, WC-e, kuhinje, loggie i sobe. Ukupno će u prvoj fazi biti izgrađeno 18.431 četvorni metar smještajnog prostora. U drugoj fazi predviđena je izgradnja još osam objekata ukupne bruto površine od 60.000 kvadrata i kapaciteta 2.400 kreveta. Vrijednost druge faze je oko 450 milijuna kuna.





Gradonačelnik Vojko Obersnel obećao je da će i te kako staviti na raspolaganje gradske terene Sveučilišta kako bi oni postali sportske lokacije sve dok ne dobiju konačnu namjenu.


– Od prvoga dana Grad Rijeka aktivno sudjeluje u ovome projektu. Podsjećam da smo prostorno-planskom dokumentacijom prenamijenili bivšu vojarnu u prostor za kampus i sveučilišnu bolnicu. Kada se tome doda vrijednost uloženoga u infrastrukturu, Grad Rijeka osigurao je više od 130 milijuna kuna. Tome treba dodati i vrijednost energane od 80 milijuna kuna koja će omogućiti grijanje i hlađenje u studentskim paviljonima, ali i grijanje građanima ovoga dijela grada. Drago mi je da će nakon useljenja studenata u studentske paviljone studentski grad živjetu 24 sata dnevno, a što će biti dodatna kvaliteta i za kampus i za Trsat, uvjeren je Obersnel.


Optimalna kombinacija


Prorektorica Ožanić pojasnila je da projekt studentskoga smještaja provodi Sveučilište u Rijeci, te da obuhvaća gradnju triju paviljona i prateće infrastrukture čiji korisnik će biti akademska zajednica Sveučilišta, odnosno studenti sveučilišnih sastavnica, odjela i centara, sudionici sveučilišnih ljetnih škola i sveučilišnih programa, te gostujući profesori i znanstvenici.– Nakon što izgradnja bude gotova, smještajnim objektima upravljat će Studentski centar. Cijeli iznos potreban za realizaciju ove investicije prijavili smo na natječaj Europskog fonda za regionalni razvoj. Cilj je osiguranje pristupa visokom obrazovanju studentima slabijega socioekonomskog statusa, te unapređenje infrastrukture studentskoga smještaja i povećanje konkurentnosti obrazovne infrastrukture optimalnom kombinacijom objekata i sadržaja, zaključila je Ožanić.