Prigodnom svečanošću i pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Zorana Milanovića na brijegu kod crkvice sv. Mihovila između Kastva i Matulja obilježen je veliki jubilej Prvog tabora Hrvata Istre i kvarnerskih otoka.

S istog mjesta gdje se prije dočno 150 godina, 21. svibnja 1871. godine, dogodilo pučko okupljanje u organizaciji kastavske Čitalnice s ciljem jačanja hrvatskog identiteta i upotrebe hrvatskog jezika, i danas je odaslana važna poruka i čuveni slogan s tog povijesnog okupljanja – “Složimo se”.

Važnost Čitalnice

– Velika se stvar dogodila ovdje prije 150 godina, prije 50 godina ovdje je govorila Savka Dabčević-Kučar, naša Savka. U jednom trenutku života, rada i karijere, prije 12 godina to me potaklo da upravo u Kastvu krenem u jedan politički put, tada parlamentarni, stranački put sa svojim partnerima i prijateljima.

Iz toga je nastala Kukuriku koalicija, a zapravo se trebala zvati Kastavska, slikali smo se pred Čitalnicom i poruka je bila upravo “Složimo se”, prisjetio se Milanović, i dodao da je toga srpanjskog dana 2009. godine Kastav bio ciljano odabran.

– Put hrvatskog naroda za njegov položaj i borba za status trajao je jako dugo i nije bio lak. Nije bio niti izvjestan, ali to je odlika svih velikih puteva i putnika koji se odvažuju ići na takva putovanja, rekao je Milanović koji se osvrnuo i na višedesetljetnu borbu između narodnjaka i autonomaša te na stanje pismenosti Hrvata tog vremena, zbog čega su čitaonice tada imale iznimno važnu ulogu.

– Na kraju te priče ipak je pobijedila volja, čvrstina i svijest koja se polako gradila i krenula je baš od te Čitalnice i od svijesti naroda tko je, što je, kamo pripada i da je to hrvatsko ime u stvari ime koje proizlazi iz hrvatskog tradicijskog državnog prava.

Hrvatsko pravo postoji stoljećima, ali isto tako postoji i prirodno pravo naroda i zajednice na formiranje, na svoje ime, na svoju kulturu, svoj jezik i na svoje ja. Tu smo konačno svoji na svome i koliko god puta se ta fraza ponovljala da već djeluje i pomalo umorno, treba je ponavljati stalno i davati joj novi život.

Jer, kao što nije bilo dobro u Jugoslaviji, nije bilo ni u Austriji. Pod Austrijom se gradilo ono što je bilo njima potrebno, a nisu ulagali u pismenost, škole i infrastrukturu koja je nama trebala. Tek kad smo se uspjeli okupiti na svom prostoru, mogli smo početi raditi za svoje interese.

Ključ priče

To je ključ priče, rekao je Milanović, nadovezujući se na temu hrvatskih interesa u Europskoj uniji.

– Jedini interes jedinica lokalne samouprave, pa tako i Kastva i Matulja, jest da izvuku što više novaca iz europskih fondova. Ideologiju i priče toplog srca trebamo ostaviti sa strane jer to, u pravilu, za nas ne znači puno.

Dakle, dvostruko veći proračuni i to isključivo sredsvima europskih fondova, to je smisao. U protivnom, opet smo nekom drugom dali suverenitet, a to ne želimo. Europska unija je dobra stvar onoliko koliko je uspijemo naplatiti, vrlo jednostavno.

To je prva lekcija u nekoj novoj hrvatskoj čitaonici, po meni, poručio je predsjednik Milanović.

U sklopu obilježavanja 150. godišnjice od održavanja Prvog tabora Hrvata Istre i kvarnerskih otoka, na brijegu Sv. Mihovil otkrivena je skulptura “Na tanko i debelo”, rad akademskog kipara Gorana Štimca, a postavljena je i prigodna izložba u Gradskoj volti Kastva.

“Složimo se”

Ravnatelj Muzeja grada Rijeke i povjesničar Ervin Dubrović iznio je prikaz povijesnih okolnosti koje su dovele do Prvog tabora istarskih Hrvata, na kojem se te 1871. godine okupilo oko 10.000 sudionika.

Istaknuo je da je kruna pokreta za nacionalno osvješćenje i dostojanstvo Hrvata u Istri bilo osnivanje kastavske Čitalnice 1866. s ciljem prosvjećivanja puka i jačanja nacionalne svijesti.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naglasio je da su stanovnici ovih krajeva tada izražavali težnju za korištenjem hrvatskog jezika, ali i za životom u jednoj državi što se, dodao je, ostvarilo usvajanjem Pazinskih odluka i zaslugom antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu.

Kastavski gradonačelnik Matej Mostarac zaključio je kako je znameniti slogan “Složimo se” bila važna poruka tada, ali i danas.

– Ako krenemo raditi “za”, a ne “protiv”, svima će nam u Hrvatskoj biti bolje, poručio je Mostarac.