Nina Perko najavila nove projeke Ministarstva mora, prometa i infrastrukture / foto Ana KRIŽANEC
Željeznica je najvažnija za lučki sustav jer jedino ona može prenijeti količine tereta koje možemo pretovariti u lukama u narednim godinama. Tu govorimo u prvom redu o nizinskoj pruzi od Karlovca do Rijeke na čijem se projektiranju ozbiljno radi rekla je Nina Perko iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
povezane vijesti
OPATIJA – Transport i logistika nisu više samo pozadinske operacije našeg gospodarstva. Oni su postali krvotok globalne stabilnosti. Protekle godine naučile su nas da krhkost opskrbnih lanaca može utjecati na svaki dom, ali su nas također podsjetile na nevjerojatnu otpornost koje naša djelatnost posjeduje, rekao je Bojan Hlača, predsjednik Hrvatskog znanstvenog društva za promet i prodekan veleučilišta u Rijeci, na otvaranju međunarodne konferencije “Transport&Logistics” u opatijskom hotelu Ambasador.
U dva dana trajanja konferencije koja se nastavlja danas, u prostorima Veleučilišta, koje je zajedno s Hrvatskim znanstvenim društvom za promet (HZDP) organizator događanja, bit će predstavljena 42 znanstvena i stručna rada koja su prethodno prošla postupak dvostruke recenzije, čime je, istaknuo je Hlača, osigurana znanstvena kvaliteta i vjerodostojnost izloženih istraživanja. U radu konferencije koja se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture sudjeluje više od stotinu autora iz dvanaest zemalja.
Jadrolinija će graditi desetak novih brodova
Predsjednik uprave Jadrolinije Robert Blažinović, govoreći o ulozi nacionalne kompanije u pomorskom transportu, najavio je izgradnju desetak novih brodova u narednom periodu, u prvom redu zbog sigurnosti pomorskog prometa, ali i zbog izazova po pitanju emisija CO2 i naknada za njih koje će se u budućnosti plaćati. – U tijeku je izrada radioničke dokumentacije za dva nova tipa trajekata koje namjeravamo graditi, a koji će odgovarati postojećim lukama, kao i zakonskim propisima te propozicijama natječaja za održavanje brodskih linija u budućnosti, rekao je Blažinović. |
Novi krčki most
Sudionike je pozdravio i Marino Golob, dekan Veleučilišta, kazavši kako će ova konferencija postati tradicionalna.
– Veleučilište će tu i dalje dati svoj doprinos, kao zalog prepoznatljivosti naše institucije, ali i doprinosa naših stručnjaka, znanstvenika i studenata, ne samo kroz znanstveni i stručni rad, nego i u unapređenju prometa i logistike te svega onoga što nas čeka u budućnosti. Svi skupa smo odgovorni da ona bude uspješna u ovim izazovnim vremenima, rekao je Golob, nakon kojega su se okupljenima obratili i zamjenik riječke gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković te zamjenik primorsko-goranskog župana Robert Matić, koji su istaknuli važnost logistike i transporta te njihovog razvoja za Rijeku, Primorsko-goransku županiju i cijelu Hrvatsku.
U prvom dijelu konferencije održana su pozivna predavanja, koja je započela Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kao izaslanica ministra Olega Butkovića, koja je najveći dio svog izlaganja na temu Ulaganja hrvatske vlade u prometnu infrastrukturu posvetila budućim ulaganjima, u prvom redu u željezničku mrežu i obnovu voznog parka na željeznici.
– Imali smo renesansu u lukama, izgradili smo najveći dio autocesta, a sada je fokus na renesansi željezničke mreže. Napravili smo dobre temelje, a daljnjim sustavnim ulaganjima postići ćemo sinergiju cestovnog, pomorskog i željezničkog prometa. Željeznica je pritom najvažnija za lučki sustav jer jedino ona može prenijeti količine tereta koje možemo pretovariti u lukama u narednim godinama. Tu govorimo u prvom redu o nizinskoj pruzi od Karlovca do Rijeke na čijem se projektiranju ozbiljno radi i čija je vrijednost četiri milijarde eura, rekla je Perko.
Od projekata na autocestama naglasila je izgradnju nastavka autoceste A7 od Križišća do Žute Lokve, te autoceste A 11, u južnom dijelu Zagreba, dok je kod lučkih projekata istaknula drugu fazu izgradnje kontejnerskog terminala Rijeka Gateway te u konačnici, s izgradnjom nizinske pruge i novog krčkog mosta, novi veliki kontejnerski terminal u Omišlju.
Tri koridora
Predrag Brlek, profesor Prometnog fakulteta u Zagrebu, govorio je o strateškoj ulozi riječke luke u hrvatskom i europskom transportnom sustavu naglasivši geostrateški položaj Rijeke koji je prepoznala i Europska unija, uvrstivši riječki prometni pravac na čak tri transeuropska prometna koridora. I Brlek je naglasio važnost izgradnje nove pruge do Rijeke, jer je postojeća nedovoljna za značajno povećanje kapaciteta, a s novom bi riječka luka mogla značajno povećati nacionalno gospodarstvo.
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa naglasio je kako se stanje u željezničkom prometu poboljšava, budući da bi uskoro trebala biti otvorena dvolokosiječna pruga od Zagreba do mađarske granice. Vukorepa je istaknuo najvažnije projekte u zadnjih dvadesetak godina u riječkoj luci, od pokretanja prvog feeder servisa za kontejnere, sve do ulaska velikih međunarodnih operatera, APM-a i ICTSI-ja u riječku luku, odnosno kontejnerske terminale, uz velik međunarodni značaj Janafa i LNG terminala na Krku.
Na kraju jutarnjeg dijela konferencije održana je panel-rasprava u kojoj su, uz Vukorepu, sudjelovali Inigo Nunez Mendibe, direktor AGCT kontejnerskog terminala na Brajdici, Zrinka Hauser, direktorica logistike u JGL-u, te Petar Glavaš, direktor ENNA Transporta. Uz brojne druge teme, na panel-raspravi je ipak prevladavalo pitanje izgradnje željeznice kao osnovnog preduvjeta za razvoj transporta i logistike, osobito na riječkom prometnom pravcu.
U popodnevnom dijelu održana je prezentacija velikog broja radova iz područja logistike i transporta, a konferencija se nastavlja danas u prostorima Veleučilišta u Rijeci.
