OPATIJA – Zdravstvenu skrb nije moguće unaprijediti bez unapređivanja i istraživanja medicinskog obrazovanja koje se danas sve više prepoznaje kao investicija jer se svaki uloženi euro multiplicira i izravno reflektira na kvalitetu zdravstvene zaštite pružene pacijentu.

Ako, pak, budući medicinski stručnjaci ne prime adekvatnu medicinsku edukaciju, taj nedostatak na kraju će plaćati pacijenti.

Ovo je samo jedna od poruka s drugog izdanja trodnevne konferencije “MEDRI 2025 – Second International Conference on Teaching and Learning in Medical Education”, koja je u organizaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci započela u Opatiji i koja se održava pod naslovom FUTUREMED: Transformative Era of Higher Education.

Paralelno je započeo i Second International Student Symposium on Future Doctors Educating the World, s ciljem predstavljanja vodećih trendova u modernom medicinskom obrazovanju, s posebnim naglaskom na digitalnu transformaciju i budućnost visokog obrazovanja.

Cijena pogrešaka

Kako su istaknuli organizatori, nakon izuzetnog uspjeha prve konferencije 2023. godine, drugo izdanje konferencije okupilo je više od 500 sudionika, a budući da je riječ o jedinom skupu posvećenom medicinskom obrazovanju u Hrvatskoj i susjednim regijama, njegov značaj za prepoznatljivost i izvrsnost visokog obrazovanja u regiji je velik.

Program konferencije obuhvaća 27 tematskih sekcija, više od 90 predavanja, 12 radionica i 10 panelnih rasprava, uz sudjelovanje 140 predavača iz Hrvatske i inozemstva. Glavna predavačica je prof. Lynn Monrouxe sa Sveučilišta u Sydneyju, vodeća stručnjakinja u medicinskoj edukaciji i urednica prestižnih znanstvenih časopisa Frontiers in Medicine i Medical Education.

– U Hrvatskoj je zabilježen porast od 54 posto pritužbi pacijenata na pruženu medicinsku uslugu. To nisu samo medicinske greške, već stvari poput neadekvatnog pristupa zdravstvenoj zaštiti, nedovoljnog broja liječnika ili nedostatka informacija. Sve to stvara uvjete u kojima se događaju medicinske pogreške, poručila je Monrouxe.

Posebno je naglasila i stres među zdravstvenim radnicima i to ponajprije kod djelatnika hitnih službi i zaposlenih u jedinicama intenzivnog liječenja.

– To nisu samo brojke, to su i vaše kolege koji pate u tišini bez sustava potpore i prepoznavanja, dodala je.

Prema njezinim riječima, istraživanje medicinskog obrazovanja dugo se smatralo nezanimljivim i manje bitnim u svijetu medicine, no broj objavljenih radova na ovu temu stalno raste. Podaci iz SAD-a navode brojku od 250 tisuća smrti godišnje prouzročenih nedostacima u medicinskom obrazovanju u prošloj godini, što je više nego dvostruko u usporedbi s 1999. godinom, kad je prijavljena brojka iznosila 98 tisuća. Podaci za Europsku uniju pak donose da je deset posto hospitaliziranih pacijenata doživjelo neki oblik pogreške, a čak polovina takvih događaja mogla se prevenirati. Cijena pogreški za sustav EU-a u cijelosti godišnje se kreće između 20 i 44 milijarde eura.

Bolji učitelji

Inače, na otvorenju konferencije govorili su prof. dr. Viktor Peršić u svojstvu predstavnika Primorsko-goranske županije, prof. dr. Senka Maćešić, v. d. prorektorice za znanost, umjetnost i digitalizaciju Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Goran Hauser, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci i predsjednik konferencije MEDRI 2025, doc. dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, Lara Dragić, predsjednica studentskog simpozija i prof. dr. Nina Pereza, voditeljica Centra za unaprjeđenje nastavničkih kompetencija Medicinskog fakulteta u Rijeci i predsjednica konferencije MEDRI 2025.

– Kad smo počeli planirati ovu konfrenciju, jedan od većih izazova bio mi je kako će izgledati ceremonija otvorenja, no kad sam vidjela koliko se ljudi prijavilo za sudjelovanje, kad sam vidjela teme koje će biti prezentirane, znala sam da pred sobom imam čudo te da ćemo govoriti o sadržaju, ljudima i o nama, istaknula je Pereza.

Peršić je okupljenima poručio kako se medicinsko obrazovanje danas suočava s brzim tehnološkim promjenama, ali i sve većom složenošću zdravstvene skrbi što više nego ikad zahtijeva da se posvećuje pažnja obrazovanju, dok je Maćešić istaknula da na ovoj konferenciji vlada snažna sinergija između nastavnika i studenata koji zajednički rade na tome da obrazovanje i učenje učine što je moguće boljima.

Hauser je kao dekan riječkog Medicinskog fakulteta posebno naglasio rad i doprinos Nine Pereza, voditeljice Centra za unapređenje nastavničkih kompetencija.

– Vjerujem da ćemo na ovoj konferenciji naučiti puno o tome kako postati bolji učitelji našim studentima, poručio je Hauser.

Suorganizatori konferencije su Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor, Medicinski fakultet u Mariboru, Medicinski fakultet u Mostaru, Klinički bolnički centar Rijeka i Sveučilište u Rijeci, uz potporu više od 20 partnerskih institucija i organizacija, te pokroviteljstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Ministarstva zdravstva.