Predsjednik Županijske skupštine Primorsko-goranske županije Marko Boras Mandić ocijenio je da je sustav upravljanja u županiji izrazito centraliziran i to treba mijenjati.

– Tražimo da se prestane s praksom da župan imenuje više stotina članova upravnih vijeća, nadzornih i školskih odbora. Tražimo da se poštuje mišljenje svih stranaka Županijske skupštine kao i mišljenje gradova i općina kod pojedinih imenovanja.

Konkretno, predložili smo da osnivač od ukupno tri člana pojedine lučke uprave, jednog člana imenuje na prijedlog grada ili općine s područja djelovanja te lučke uprave.

U praksi bi to značilo da bi Krk, Opatija, Crikvenica, Cres i ostale jedinice lokalne samouprave bile u mogućnosti predložiti osobu koja bi aktivno kroz rad u upravnom vijeću mogla zastupati interese građana tog područja, pojasnio je Boras Mandić, dodavši da bi takvim demokratskim iskorakom prestala praksa da se lučkim upravama centralno rukovodi iz Rijeke, postavljajući kadar iz Rijeke na Krk ili Lošinj.

Nejasna praksa SDP-a

On je podsjetio da Lučka uprava Rijeka, dakle državna lučka uprava, u upravnom vijeću ima predstavnika Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

“Potpuno je nejasno kako članovi SDP-a prihvaćaju članstvo u državnoj lučkoj upravi, a nisu spremni omogućiti tu istu razinu političke uključivosti lokalnim sredinama na području županije”, primijetio je Boras Mandić.

Predsjednik Županijske skupštine osvrnuo se i na povjerenstvo za koncesije.

– Pokrenut je postupak preko Odbora za izbor i imenovanje kako bi sve političke stranke zastupljene u Županijskoj skupštini bile u prilici predlagati stručne ljude. Sadašnji saziv povjerenstva predložen je od strane župana, a Odbor za izbor i imenovanje o tome nije odlučivao ni raspravljao.

Posljedica toga je da su članovi povjerenstva predstavnici isključivo političkih opcija koje su u prošlom sazivu činile većinu.

Njegujući demokratske iskorake predložili smo da se omogući svim vijećnicima sadašnjeg saziva da budu u prilici predložiti stručne ljude a ne da to bude ekskluzivno pravo samo određenih političkih opcija, upozorio je Boras Mandić.

Kako imenovati školske odbore

Članica Županijske skupštine Iva Rinčić (Nezavisna lista) osvrnula se na način imenovanja školskih odbora.

– Pula, Split i Zagreb po tom su pitanju napravili pozitivne iskorake. PGŽ kao osnivač 31 srednje i 30 osnovnih škola samostalno može imenovati više od 180 ljudi, a posredno utjecati na barem još toliko.

Sva istraživanja upućuju na snažnu povezanost načina odabira članova, metodologije rada ovih tijela i postignuća učenika.

Što bolji odbori, to bolji rezultati, uvjerena je Rinčić, dodavši da je nezadovoljna rezultatima primorsko-goranskih maturanata na državnoj maturi i činjenicom da među nagrađenim gimnazijskim učenicima iz cijele Hrvatske nema ni jednog iz PGŽ-a.

Ona je naglasila da je zbog svega toga neophodan javni natječaj za članove školskih odbora te da treba razmisliti o uvođenju naknada.

Boras Mandić je zaključio da ako SDP-ovci ne prihvate demokratske, transparentne i progresivne prijedloge, onda javno upućuje poziv da se sva imenovanja upravnih, nadzornih i školskih odbora provedu putem javnog poziva kako bi apsolutno svima bilo omogućeno sudjelovanje.